Započela je izgradnja prve stalne njemačke vojne baze u inozemstvu, koja će se nalaziti u Litvi. Berlin je spreman prebaciti brigadu u baltičku zemlju do kraja desetljeća. Litva i Njemačka dogovorile su se u prosincu 2023. o planu stacioniranja 4800 vojnih i 200 civilnih njemačkih članova osoblja, izvještava The Defense News.
Sada, nešto više od pola godine kasnije, započela je izgradnja onoga što će biti najveća vojna instalacija u povijesti Litve, prema Ministarstvu obrane u Vilniusu. Plan je da se brigada stavi u službu sljedeće godine i da dostigne punu operativnu sposobnost do 2027., prema Bundeswehru, njemačkim oružanim snagama.
Prilično veliko ulaganje
Osim osoblja, u njemu će biti smješteno 2000 vozila, pokazuje infografika koju je objavilo njemačko Ministarstvo obrane. Dok će Njemačka osigurati trupe, Litva će izgraditi fizičku infrastrukturu. Bit će smješten u poligonu Rūdninkai na jugoistoku zemlje i koštat će Vilnius 125 milijuna eura. Baza se nalazi 15 km od granice s Bjelorusijom na istoku i oko 100 km od ruske eksklave Kalinjingrad na zapadu.
Politico je, pozivajući se na izvor iz njemačkog ministarstva obrane, ranije izvijestio da Berlin očekuje da će uspostava brigade zahtijevati “jednokratno ulaganje od 6 do 9 milijardi eura”, uglavnom za kupnju sustava naoružanja, te godišnje operativne troškove od 800 milijuna eura nakon toga.
Njemačka vojska već je prisutna u Litvi. Berlin već šest godina održava pojačanu isturenu prisutnost NATO-a u zemlji. Prema Bundeswehru, 800 njemačkog vojnog osoblja već služi u Litvi na rotacijskoj osnovi. Bundeswehr je odluku o raspoređivanju borbeno spremne, teške oklopne manevarske brigade od 5000 vojnika nazvao “projektom svjetionikom prijelomne ere sigurnosne politike”.
“S ovom brigadom spremnom za rat, preuzimamo odgovornost vodstva ovdje u savezu i na istočnom krilu NATO-a”, rekao je ministar obrane Pistorius krajem prošle godine, dodajući: “Brzina projekta jasno pokazuje da je Njemačka razumjela novu sigurnosnu realnost”.
Brigada koja će biti stacionirana u bazi, imena Panzerbrigade 45, će se sastojati od Panzerbataillona 203 iz Augustdorfa u sjevernoj Njemačkoj i Panzergrenadierbataillon 122 (Oklopna pješačka bojna) iz Oberviechtach blizu češko-njemačke granice. Treći bataljun brigade bit će rotirajuća multinacionalna borbena skupina pojačane prednje prisutnosti (eFP) pod njemačkim vodstvom u Litvi, koja uključuje nizozemske i norveške trupe, piše američki Janes. No, Panzerbatallion 203 iz Augustdorfa je oklopna jedinica koja je predala Ukrajini sve svoje tenkove Leopard 2 i nije poznato je li uspjela naći zamjenu tenkova.
Njemačka politika ‘Zeitenwende’
“Raspoređivanje na duge staze i u ovom opsegu također je novost za njemačke oružane snage”, stoji na web stranici njemačke vojke. Ubrzo nakon ruske invazije na Ukrajinu, njemački kancelar Olaf Scholz proglasio je “Zeitenwende” (prekretnica ili izmjena vremena/ere) – temeljno novu eru – kada je u pitanju sigurnost na europskom kontinentu i kako Njemačka gleda na svoju vojsku.
Njemačka obrambena potrošnja značajno je povećana, a zemlja je preuzela aktivniju ulogu na međunarodnom planu. Berlin je brojčano drugi najveći podržavatelj Kijeva nakon Sjedinjenih Država i radi na tome da se pozicionira kao ključni partner NATO-a, posebno na istočnom krilu saveza. U prošlosti su njemački političari često bili suzdržani kada su u pitanju pokazivanje njemačkih vojnih ili čak diplomatskih mišića na svjetskoj sceni.
U ostalim baltičkim državama, Kanada i Ujedinjeno Kraljevstvo su preuzele vodstvo. Očekuje se da će dva kanadska bataljuna stići u Latviju do 2025., dok je Britanija obećala da će zadržati snage za brzo raspoređivanje koje će po potrebi premjestiti u regiju.
Odluka o trajnom stacioniranju njemačkih vojnika tako blizu Rusije “oživljava Zeitenwende”, rekao je njemački državni tajnik za obranu Nils Hilmer na ovotjednoj ceremoniji obilježavanja službenog početka građevinskih radova. “Znamo vrijednost pouzdane podrške i solidarnosti”, dodao je. “Naš cilj nije prijetiti ili zastrašivati”, rekla je litvanska premijerka Ingrida Šimonytė. “Ali zemlja mora imati povjerenja da zna da će ih, ako vanjska sila odluči testirati našu obranu, moći natjerati da požale zbog takve odluke”, rekla je.
Njemačka najavila postati “kralježnica” europske obrane
