Na izvoru rijeke Bune u Blagaju, u četvrtak 18. travnja, održan je javni skup građana i aktivista koji su upozorili na moguće štetne posljedice realizacije projekta Gornji horizonti. Organizatori, među kojima su udruga Novi Val, Dinarica i drugi predstavnici civilnog društva, istaknuli su kako bi realizacija tog hidroenergetskog projekta mogla dovesti do ozbiljnih poremećaja u vodnom režimu rijeka Bune, Bunice, Bregave i Neretve.
Adnan Đuliman iz udruge Novi Val kazao je kako se projektom planira preusmjeravanje čak 85 posto vodotoka rijeka koje napajaju ovo područje, što bi, prema njegovim riječima, moglo imati dugoročne posljedice za prirodu i život stanovništva.
“Okupili smo se ovdje jer želimo upozoriti ljude u Hercegovini na potencijalnu opasnost. Ako se zaustavi dotok vode prema ovim rijekama, a istovremeno svjedočimo smanjenju količina oborina zbog klimatskih promjena, postoji opravdan strah da ovo područje u budućnosti postane nalik pustinji”, izjavio je Đuliman.
Dodao je kako ovaj projekt nije nova ideja, već da njegovi temelji sežu još u 50-e godine prošlog stoljeća, kada su tadašnji inženjeri i stručnjaci upozoravali na moguće negativne posljedice. “Ako su tada u Jugoslaviji rekli da projekt nosi rizike, zašto danas vjerovati onima koji tvrde da ih nema? Što jamči sigurnost nama u Blagaju, na Buni, u Mostaru, Stocu, pa sve do Metkovića? Očekujem i reakciju hrvatske Vlade, jer ovo nije lokalno pitanje”, kazao je Đuliman.
Edo Balalić iz udruge Dinarica smatra da se realizacija projekta vjerojatno neće zaustaviti, ali da se o njegovim posljedicama mora govoriti. “Naš cilj je smanjiti razmjere štete koja bi mogla nastati nizvodno. Dijelimo informacije, potičemo ljude da se uključe u javne rasprave i postanu svjesni da i dalje mogu djelovati”, rekao je Balalić.
Mostarac Haris Ćupina istaknuo je da se šteta ovakvih projekata ne ogleda samo u prirodi, već i u načinu na koji društvo promišlja prostor. “Došao sam podržati zaštitu rijeka i prirode. Planirane barijere nisu samo betonske – one postoje i u glavama ljudi. One sprječavaju slobodan protok flore i faune, ali i ideja i razumijevanja o tome što priroda znači za nas”, poručio je Ćupina.
Projekt Gornji horizonti podrazumijeva preusmjeravanje voda iz sliva Neretve prema hidroenergetskim postrojenjima u Republici Srpskoj, a bez potpune suglasnosti Federacije BiH. Ekološke organizacije godinama upozoravaju da bi takva praksa mogla dovesti do nepovratnih posljedica za prirodni sustav donjeg toka Neretve, uključujući područja u Hrvatskoj.
Građani okupljeni u Blagaju pozvali su nadležne institucije da preispitaju opravdanost projekta, uzimajući u obzir ne samo energetske koristi, nego i dugoročne posljedice za okoliš, vodne resurse i lokalne zajednice.
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
