Ponudu vrijednu više od pola milijuna maraka godišnje, uz obećanja o zapošljavanju, možda bi netko i prihvatio, no Livnjaci su je danas jednoglasno odbili. Poručili su predstavnicima EA Energy d.o.o. Livno da drugi put u njihov grad dođu kao turisti, da vide divlje konje i svu ljepotu Kruga, a ne kao koncesionari koji bi svojim vjetroparkom tu ljepotu samo narušili.
Studija na zahtjev investitora?!
U Livnu je u srijedu održana javna rasprava Federalnog ministarstva okoliša na kojoj je prezentirana Studija utjecaja na okoliš za planiranu vjetroelektranu Mućevača snage oko 60 MW. Studiju je, po zahtjevu investitora, izradila konzultantska kuća Zagrebinspekt d.o.o. Mostar, a upravo podaci koje su predstavili izazvali su niz pitanja i negodovanja među lokalnim stanovništvom.
Predviđena je gradnja 12 vjetroturbina na visokokraškom području Kruga, pri čemu se u dokumentaciji navodi da je projekt usklađen s prostorno–planskom dokumentacijom i koncesijskim pravom.
Prema studiji, procjena buke izrađena je prema standardu ISO 9613-2 i prikazane su vrijednosti koje su ispod zakonskog ograničenja. Modeliranje treperave sjene pokazuje da bi samo tri objekta mogla imati prijelazne vrijednosti, dok se za ostale navodi kako nisu izloženi tom efektu. U dijelu koji se odnosi na vizualni utjecaj investitor navodi da bi turbine bile vidljive iz šireg područja te ocjenjuje utjecaj kao “umjeren i lokaliziran”. Izrađivač studije tvrdi i kako projekt ne zadire u zaštićena područja prirode, a radovi bi se, prema navodima dokumenta, izvodili uz ograničenje u razdobljima gniježđenja te zaštitu vegetacije.
Ponuda investitora nije ih uvjerila
Na javnoj raspravi predstavljen je i paket financijskih naknada koje bi općina Livno dobivala od projekta. Prema riječima Dragana Šafradina iz EA Energy, tvrtka je spremna plaćati naknade za pristupne ceste, jednokratne naknade po svakoj turbini te postotak prihoda općini Livno u visini od 2,5 posto. To bi, procijenio je, donijelo između 500 i 600 tisuća maraka godišnje, uz dodatni dio za županiju.
Predložena je i financijska podrška prehrani divljih konja, suradnji s udrugama te razvoju projekata obrazovanja i mjesnih zajednica. Kao dokaz fleksibilnosti navedeno je i smanjenje površine koncesijskog područja sa 646 na 382 hektara.
No Livnjaci su takvu ponudu jednoglasno odbili.
Copy–paste studija
Okupljeni su zamjerili prije svega to što je koncesijski ugovor za vjetropark potpisan prije gotovo 15 godina, bez ikakve javne rasprave. Istaknuli su da je riječ o copy–paste pristupu, bez provjere stvarnih podataka. Upozorili su da je u popisu dokumentacije priložen idejni projekt drugog vjetroparka u Tomislavgradu, što je dokaz da se studija izrađivala bez provjere stvarnog terena i podataka.
Naveli su i primjer kako studija ne prepoznaje ni pravi naziv lokaliteta, jer planina Mućevača ne postoji, već je cijelo područje zapravo Kruzi, stanište divljih konja i izletište građana.
„Kada se na početku pogriješi lokalitet, onda znamo kolika je vjerodostojnost ostatka dokumenta“, istaknuo je Ivica Brešić.
Brešić je naglasio da se planirani vjetropark nalazi iznad vodonosnog sloja kojim se napaja izvor Duman, ključan za opskrbu pitkom vodom u Livnu, te upozorio da bi bilo kakav incident na trafostanici koja bi sadržavala velike količine ulja predstavljao izravan rizik za podzemne vode. Tvrdi i da studija zanemaruje speleološke objekte na Kruzima, uključujući pećinu Sedam jezera i nekoliko jama čija dubina i položaj još nisu istraženi. Smatra kako bi miniranja i teški radovi trajno narušili krški sustav.
„Nemoguće je graditi vjetropark na Kruzima, a da se ne izazovu negativne posljedice po izvorište Dumana, od kojeg se napaja cijela općina Livno.“
Upozorio je i na utjecaj vjetroturbina na život stanovnika i korisnika prostora.
„Govori se da će treperava sjena i buka biti zanemarivi. Mi znamo da neće. Turbine će prekriti cijelo izletište, nitko više neće moći šetati i planinariti u prirodnom ambijentu. Gore žive i ljudi, čije bi kuće bile stalno izložene sjeni. A buka vjetroturbina nije zvuk koji traje pet minuta. To je 30 godina, 24 sata na dan, u zoni gdje, za razliku od grada, vjetar puše gotovo stalno“, istaknuo je.
Naglasio je da Kruzi nisu prazno zemljište bez vrijednosti, već „stoljetno mjesto pašarenja i opstanak ljudi“, danas dom divljim konjima i jedno od najprepoznatljivijih izletišta Livna.
„Ovaj projekt uništit će taj prostor i kao prirodni i kao ekonomski resurs. Livno ne smije dopustiti da netko profitira milijune, dok nama ostaje devastirana zemlja i zagađena voda“, kazao je.
Studiju briga za divlje konje i turizam
Predstavnici turističkog sektora istaknuli su kako studija gotovo uopće ne obrađuje turizam, unatoč tome što je upravo visoravan Kruzi pridonijela snažnom rastu doživljajnog i aktivnog turizma u Livnu. Lani je Livno posjetilo više tisuća turista zbog divljih konja i očuvanog pejzaža.
„„Vi sami navodite da će buka i narušeni vizualni aspekt trajno promijeniti pejzaž iz prirodnog u antropogeni. Ako imamo područje koje privlači tisuće ljudi baš zato što je netaknuto kako je moguće da nam to predstavljate kao prihvatljivo?“, upitala je Monika Mihaljević iz Turističke zajednice Grada Livna.
Marija Marković iz Franjevačkog muzeja i galerije Gorica Livno upozorila je da studija uopće ne obrađuje kulturnu baštinu, iako se na području planiranog vjetroparka nalazi više važnih arheoloških lokaliteta.
Turbine tik uz arheološke lokalitete
„Tvrđava na Šajkovači i drugi lokaliteti trenutno se istražuju i imaju veliki turistički potencijal. U blizini su i nacionalni spomenici poput arheološkog područja Crkvina u Potočanima te sačuvani kolotragovi rimske ceste. Ne možemo razvijati kulturni turizam i istovremeno planirati turbine tik uz te lokalitete.“
Da se ne odobri zahtjev investitora
Na raspravi je potvrđeno da je Grad Livno u srpnju dostavio Federalnom ministarstvu okoliša opsežne primjedbe, mišljenja i prijedloge na zahtjev za prethodnu procjenu utjecaja na okoliš vjetroelektrane Mućevača, na ukupno 11 stranica. U dokumentu su obuhvaćeni svi aspekti koji su danas izneseni – od urbanističko–pravnih pitanja, civilne zaštite i gospodarskog razvoja do zaštite prirode, kulturne i arheološke baštine.
U izradi primjedbi sudjelovale su sve nadležne gradske službe te predstavnici lokalnih udruga i stanovnika područja obuhvaćenog projektom. Zbog velikog interesa javnosti i činjenice da je u tijeku izrada stručne podloge za zaštitu Kruzi planine, Grad je pozvao Federalno ministarstvo da održi javnu raspravu te da ne odobri zahtjev investitora za izdavanje okolišne dozvole za ovaj projekt.
Gdje su predstavnici Vlade HBŽ?
Posebno je zamjereno što se na raspravi nije pojavio nitko iz Vlade Hercegbosanske županije, iako su oni dali koncesiju za projekt.
U završnici rasprave jasno je istaknuto da među okupljenima nije bilo nikoga tko podržava projekt te da se ne može očekivati da će 84 turbine, koliko bi ih na kraju bilo odobre li se svi planirani vjetroparkovi, a koje bi radile 30 godina bez prestanka, biti prihvatljive za život ljudi, za vodu kojom se grad napaja i za buduće generacije.
„Ovaj projekt za Livno jednostavno nije prihvatljiv i bolje je odmah reći istinu, nego se pretvarati da je moguć kompromis“, poručili su Livnjaci investitoru.
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
