Rasprostranjene su gotovo u svim krajevima svijeta, a ne obitavaju jedino na polarnim krajevima s vječnim ledom.
Mala čigra (Sternula albifrons) malobrojna je gnjezdarica jadranske obale i naših rijeka. Zbog svoje vezanosti za riječne sprudove, postala je simbol Drave – objasnili su na svojim stranicama iz udruge BIOM.
– Mala čigra je naša najmanja vrsta čigre i u bliskom je srodstvu s galebovima. Njeno tijelo je vitko s uskim krilima i rašljastim repom te je u potpunosti prilagođena lovu na ribe i veće beskralješnjake u rijekama i morima. Veličine je od 20 do 28 centimetara te teži malo preko 50 grama. Osim po veličini i bijelom čelu, može se prepoznati i po žutom kljunu i narančastim nogama.
Mala čigra je društvena ptica koja migrira u malim jatima, obično u obiteljskim skupinama. Gnijezdi se kolonijalno ili u pojedinačnim parovima na stijenama, šljunčanim otocima, šljunčanim i pješčanim plažama, riječnim sprudovima i u močvarama. Europske populacije su selice koje zimu provode u toplijim južnim krajevima, zapadnoj i južnoj Africi. Njihovo hidrodinamično tijelo omogućuje im brze zarone iz zraka prilikom lova.
Rasprostranjene su gotovo u svim krajevima svijeta, a ne obitavaju jedino na polarnim krajevima s vječnim ledom. Uz priobalna područja, samo je nekoliko europskih rijeka prikladno za stanište ove vrste ptica srodne galebovima (npr. Loire u Francuskoj, Po u Italiji, Sava i Drava u Hrvatskoj).
Neka od posljednjih takvih staništa u Hrvatskoj možemo naći na 50 km dugom dijelu slobodnog toka rijeke Drave u Koprivničko-križevačkoj županiji.
Motiv male čigre objavljen je na poštanskoj marki u RH 2006. godine, a 2018. bila je godina čigre – opisali su iz udruge BIOM.
I.N.
