Razorna oluja koja je noćas pogodila Mostar u samo nekoliko minuta srušila je ili teže oštetila, prema prvim procjenama više od stotinu stabala širom grada. Šteta je ogromna, a pitanje obnove zelenila ponovno se našlo u središtu pažnje.
Najveći stručnjak i poznavatelj stabala u Mostaru, koautor knjige “Dendroflora urbanog zelenila grada Mostara i njena zaštita”, Bojan Spasojević, u razgovoru za Hercegovina.info ističe kako je stanje alarmantno i da se Grad mora ozbiljno posvetiti rješenju problema panjeva koji godinama ostaju neiskorišteni.
“Trenutno u gradu imamo više od 700 panjeva. Ako želimo na tim mjestima posaditi nova stabla, oni se moraju ukloniti. Svrdlo za vađenje panjeva potrebno nam je više nego ikada, jer prirodni proces njihovog truljenja traje od 10 do 70 godina. Ako čekamo da sami istrunu – od toga nema ništa”, naglašava Spasojević.
Razlika između svrdla i freze
Spasojević upozorava na često nerazlikovanje pojmova svrdla i freze:
“Specijalizirano svrdlo tipa “Stumpex” vadi i panj i korijenov vrat sa dijelovima žila. Freza za panjeve, s druge strane, skida samo površinski dio panja, a većina žila ostaje u zemlji. One s vremenom trunu i postaju potencijalni izvor infekcije za korijenje novozasađenih biljaka.”
U Bosni i Hercegovini, dodaje, postoje dvije do tri firme koje se bave uklanjanjem panjeva, ali većinom koriste freze. “Na taj način zapravo ne dobivaš prostor za novu sadnju, jer ti ostaje mreža žila ispod zemlje. Zato je nabavka svrdla ključna ako želimo sustavno i trajno riješiti problem.”
Prema njegovim riječima, Grad Mostar je u ovoj godini planirao realizaciju tendera preko Komunalnog poduzeća za vađenje panjeva u gradskim drvoredima. Međutim, ističe da panjevi nisu problem samo u drvoredima, nego i u dvorištima, kvartovima i u park-šumi SRC Buna.
“Svako malo se mora angažirati vanjska firma, a da Grad posjeduje svrdlo, koje košta oko 30.000 eura, taj posao mogli bi obavljati djelatnici Komunalnog poduzeća. Tako bi se nakon svake sječe stabla odmah uklonio panj, a u jesenskoj sadnji popunila mjesta novim stablima”, zaključuje Spasojević.
Put prema obnovi zelenila
“Urbani toplinski otoci nastaju zbog smanjenja ukupnih zelenih površina, previše asfalta, zbijene gradnje i povećane upotrebe betona i klimatizacijskih uređaja. Oni negativno utječu na zdravlje ljudi, povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti, uzrokuju preranu vegetaciju biljaka i povećanu potrošnju energije. Jedini lijek protiv tog fenomena je hitna i masovna sadnja stabala”, ističe Spasojević.
Spasojević zaključuje da Grad mora ozbiljno shvatiti posljedice klimatskih promjena i devastirajućih oluja. “Ovo je trenutak da se krene u obnovu zelenila. Nabavka svrdla i sustavno uklanjanje panjeva prvi su koraci. Tek tada možemo govoriti o stvaranju prostora za novu, masovnu sadnju stabala koja Mostaru vraćaju hlad, svježinu i sigurnost.”
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
