Trebinje i šira istočna Hercegovina već godinama predstavljaju pravo blago za arheologe, a najnovija istraživanja u okviru kompleksa Petropavlovog manastira dodatno potvrđuju taj status. Po prvi put obavljena su iskopavanja i u unutrašnjosti Crkve svetog Petra, što je donijelo značajne nalaze i otvorilo nova pitanja o kontinuitetu života na ovom prostoru – od rimskog doba, preko ranog kršćanstva, pa sve do srednjeg vijeka.
Crkva iz 1906. na temeljima bazilike iz 4. stoljeća
Crkva svetog Petra, podignuta 1906. godine, stoji na mjestu ranokršćanske bazilike iz kasne antike. Dosadašnja istraživanja iz 19. i 20. stoljeća obuhvaćala su vanjski prostor, dok je unutrašnjost ostajala neistražena sve do ovih dana. Direktorica Muzeja Hercegovine, Ivana Grujić, podsjetila je na važnost lokaliteta i rezultate prethodnih istraživanja.
„Istraživanja su započela još krajem 19. stoljeća. Đuro Babić provodio je prva iskopavanja, potom povjesničari Ćorović i Delić, a 1968. godine obavljena su opsežna istraživanja same bazilike. Tada je kolega Marko Popović otkrio podove bazilike iz 5. stoljeća i srednjovjekovne grobove koji su probijali te podove. Treba naglasiti da je riječ o kompleksu koji je nacionalni spomenik BiH i jednom od najznačajnijih kršćanskih središta našeg kraja. Na to upućuje i činjenica da je kompleks sadržavao krstionicu, a pronađeni novac cara Konstantina i cara Valentinijana potvrđuje da je ovdje bilo biskupsko sjedište krajem 4. i u 5. stoljeću. Bazilika se, prema arheološkim nalazima, nikada nije obnavljala, no stanovništvo ovoga kraja nastavilo je ovdje sahranjivati svoje pokojne. U unutrašnjosti crkve otkrili smo dio srednjovjekovne nekropole, s grobovima i stećcima, od kojih smo nekoliko i izvadili“, kazala je Grujić za Hercegovina.info.
Rimski slojevi, novčići careva i srednjovjekovni grobovi
Najnovija istraživanja potvrdila su slojeve koji svjedoče o kontinuitetu života od rimskog razdoblja do kasnog srednjeg vijeka. Posebno se izdvajaju nalazi rimskih novčića, među kojima i oni cara Konstantina i cara Valentinijana. U unutrašnjosti crkve pronađeni su i srednjovjekovni grobovi iz 14. i 15. stoljeća, kao i fragmenti stećaka i ploča iz 12. stoljeća. Profesor arheologije na Filozofskom fakultetu u Beogradu, dr. Dejan Radičević, istaknuo je važnost daljnjih istraživanja.
„Grobovi su bili siromašni nalazima, no ipak ima dovoljno predmeta za osobnu uporabu, dijelova nošnji te ponekih novčića koji omogućuju precizno datiranje. Ono što sada slijedi, nakon podizanja skeleta i uklanjanja grobnih konstrukcija, jest istraživanje najstarijeg kulturnog sloja na ovom lokalitetu – sloja iz rimskog razdoblja koji prethodi izgradnji najstarijih crkava. Bit će iznimno važno precizno datirati taj sloj. Pritom nas ne iznenađuje njegovo postojanje, jer je Petrovo polje prepuno nalaza iz rimskog doba – od arhitektonskih ostataka do pokretnih nalaza. Sve to potvrđuje koliko je rimsko doba bilo značajno za ovaj prostor, bogat poljoprivrednim imanjima i vilama rustikama, a putevi koji su vodili prema obali prolazili su upravo ovim krajem“, pojasnio je Radičević.
Značaj za Trebinje i Hercegovinu
Istraživanja pokazuju da je Petropavlov manastir mjesto na kojem se prepliću različiti slojevi povijesti: antički ostaci rimskog naselja, ranokršćanska bazilika, srednjovjekovna nekropola i, na kraju, crkva s početka 20. stoljeća. Ova otkrića ne donose samo nova saznanja o prošlosti, nego otvaraju i mogućnosti razvoja kulturnog i vjerskog turizma u Trebinju i Hercegovini.
Petropavlov manastir, već poznat kao jedno od duhovnih središta regije, dodatno dobiva na važnosti kao arheološki i povijesni lokalitet od nacionalnog i regionalnog značaja. Planirano je da istraživanja budu završena do kraja 2025. godine.
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
