Grad Mostar godinama je slovio za ‘grad slučaj’ jer više od desetljeća stanovnici Mostara nisu mogli uživati svoje demokratsko pravo da biraju i budu birani, a više generacija mladih svoje prvo iskustvo izbora u Gradu na Neretvi doživjelo je tek u kasnim 20-im.
Nakon što se napokon ‘očepilo’ i Mostar se pridružio ostalim gradovima i općinama za lokalne izbore 2020. nove netrpeljivosti na političkoj sceni na razini grada, ali i viših razina vlasti opet nisu odavali neke signale da bi Mostar mogao biti normalno biračko mjesto na listopadskim izborima. Ni spomenute 2020. godine Mostar nije bio posve uključen u demokratski proces Bosne i Hercegovine budući da su izbori održani u prosincu, dakle s dva mjeseca produžetka.
Što Mostarci misle i žele?
Na ulicama Mostara provjerili smo s građanima što očekuju od izbora koji bi se trebali održati u listopadu, kako u cijeloj BiH, tako i u Mostaru. Kod većine ispitanih naišli smo na nadu u pozitivnije ishode kada je riječ o demokratskoj volji, no također rijetki očekuju nešto bolje od sadašnjeg stanja sve i da se izbori održe regularno.
“Izbore u Mostaru nemoguće je predvidjeti jer su ovdje na vlasti stranke s nacionalnim predznakom”, kazao je za hercegovina.info jedan od ispitanika.
Transparentnost kao prioritet.
“Ne znam. Jedino ako riješe tu transparentnost izbora i da budu pošteni, inače ne vjerujem u izbore u nijednom slučaju. Kod nas su u stanju svašta uraditi da se sačuva vlast. Ponavljam, ako izbori budu transparentni, onda očekujem da će se promijeniti vlast”, istaknuo je građanin kojeg smo ulovili na mostu ‘Musala’.
Prilika za mlade.
“Očekujem da će biti izbora. Imam 18 godina i prvi put ću glasati, iako sam iz Travnika. Vidio sam neka nova pravila poput skeniranja prsta i očekujem da će sve biti pošteno”, kazao nam je mladić koji još uvijek pohađa srednju školu u Mostaru.
Svrha izbora…
“Ne znam hoće li se održati, trebalo bi… Kod nas je situacija s izborima uvijek ista, uvijek isti dobiju glasove i ne znam koja je svrha izbora ako nikada nema promjene vlasti, nema progresa.
Od izbora ne očekujem apsolutno ništa, 30 godina se vučemo na istom mjestu bez obzira kojoj stranci pripadate i koje ste nacije”, rekao je jedan od ispitanika na šetalištu Nikole Šubića Zrinskog.
Nada ipak ispred neizvjesnosti
“Političke nesuglasice uvijek mogu ugroziti izbore u cijeloj BiH, ne samo u Mostaru. U medijima se potencirala priča kako će bez izmjena nametnutog Statuta izbori u Mostaru biti upitni, kao i prošli koji su ipak održani. Ne vidim razlog zbog kojeg bi izbori bili odvojeni kao prije četiri godine.
Pretpostavljam da će biti kao i do sada zaoštrena retorika, a očekujem da će se političari više posvetiti lokalnim temama, a ne visokoj politici”, kazala je za hercegovina.info Anamarija Zadro, urednica portala Bljesak.
Oporba očekuje izbore
“Nemogućnost održavanja lokalnih izbora u Mostaru 2012. i 2016. godine je omogućila kriminal i urbicid koji je teško ponovljiv od strane vladajućih stranaka HDZ i SDA, te pojedinih zaposlenika Gradske uprave. Najbolji dokaz ovome su optužnice podignute od strane Tužiteljstva HNŽ.
Od narednih lokalnih izbora očekujem rast HRS-a u Mostaru jer smo se pokazali i ostali jedina stvarna oporba u Gradskom vijeću Grada Mostara. Mislim da smo svojim radom kroz GV pokazali i nadam se uvjerili građane Mostara tko ima najbolje i najstručnije kadrove, ali i hrabrosti otvarati teme od interesa za sve građane Mostara. Najbolji primjeri su zabrana MHE na Neretvi, sufinanciranje djece i roditelja u privatnim vrtićima, te zabrana stavljanja solara na mjestima koja će ugroziti zdravlje svih građana Mostara”, istaknuo je za hercegovina.info Silvio Bubalo, oporbeni vijećnik iz redova Hrvatske republikanske stranke (HRS).
Izbori u skladu s odlukom Visokog predstavnika.
“Naravno da očekujem da se izbori provedu u skladu s nametnutim odlukama Visokog predstavnika u pogledu tehničkih izmjena. Svakako bi bilo dobro da izbori budu u isto vrijeme u cijeloj BiH.
Očekujem napokon da se građani probude i daju glas onom tko će zastupati i njihov interes i interes lokalne zajednice.Tehničke izmjene bi dale pravi izbor građana pa kako birali neka nam tako i bude”, naglasila nam je Boška Ćavar, neovisna vijećnica u ovom sazivu Gradskog vijeća.
Iz Središnjeg izbornog povjerenstva za hercegovina.info potvrdili su da, barem zasad, nema nikakvih naznaka da bi Mostar mogao biti grad slučaj i da će izbori biti održani kad i u ostalim gradovima.
“U skladu s Izbornim zakonom BiH Središnje izborno povjerenstvo BiH je početkom svibnja raspisalo Lokalne izbore u BiH uključujući i Grada Mostar”, odgovorili su na naš upit.
Izbori koji su se održali prije gore navedenih koncem 2020. godine bili su sad već davne 2008. godine. Punih 12 godina Mostarci su imali tehničku vlast pod kontrolom tadašnje, a i sadašnje koalicije HDZ i SDA, sve dok Europska unija i Amerikanci nisu odlučili uzeti stvari u svoje ruke pa poslušati volju i potrebu građana Mostara kada su u više ozbiljnih razgovora i pregovora ‘slomili’ domaće političare te pokazali da izbori ipak nisu bauk u Mostaru.
Presedan višegodišnje diskriminacije dogodio se i u sudskoj presudi Europskog suda za ljudska prava koji je uvažio tužbu Irme Baralije. Članica Naše stranke u Mostaru, a kasnije i vijećnica u Gradskom vijeću, tužila je Bosnu i Hercegovinu zbog neodržavanja lokalnih izbora u Mostaru.
“Moje pravo biranja i da budem birana za vijećnicu u Gradsko vijeće Grada Mostara prekršeno je i 2012. i 2016. godine. Nažalost, u istoj situaciji se nalaze i svi ostali punoljetni građani i građanke Mostara. S obzirom da država Bosna i Hercegovina svih ovih godina nije učinila ništa kako bi spriječila i sankcionirala ovo kršenje naših prava, bilo je samo pitanje vremena kada će doći do pokretanja tužbe protiv ove i ovakve države pred Sudom za ljudska prava u Strasbourgu”, izjavila je tada Irma Baralija.
Najveći ‘profiter’ takvog statusa bio je tada aktualni gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić kojem je Središnje izborno povjerenstvo (SIP) produživalio mandat sve dok u Mostaru ne bude izabrana legalna i legitimna vlast.
Ne prethodno održanim izborima 2020. godine pred sami Božić, prema podacima Središnjeg izbornog povjerenstva, glasalo je 100.884 Mostaraca na 150 biračkih mjesta. Na tim lokalnim izborima registriran je 31 politički subjekt, a ukupno se 370 kandidata nadalo izbornom uspjehu.
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.