Francuski parlament izglasao je spuštanje vlade zbog svojih planova da ukroti državni dug balona, ubacivši drugo najveće ekonomično gospodarstvo u krizu nakon što je premijer svrgnut.
Predsjednik Emmanuel Macron bit će prisiljen potražiti četvrtog premijera u 12 mjeseci nakon prevladavajućeg rezultata 364-194 protiv Françoisa Bayroua u glasanju o povjerenju.
Gospodin Macron također je mogao održati nove parlamentarne izbore, iako je naznačio da želi izbjeći još jedan, i odbacio je prijedloge da bi trebao podnijeti ostavku.
Sljedeća vlada najvažniji zadatak bit će usvojeni proračun, isti izazov s kojim se Bayrou suočio kad je preuzeo dužnost. Osiguravanje potpore vrlo podijeljenog parlamenta bit će podjednako teško.
Pozivom glasanje o povjerenju 25. kolovoza, gospodin Bayrou se nadao da će to skupiti podršku za njegov plan štedljivosti od 44 milijarde eura (38 milijardi funti) za 2026. godine. Opozicija je, međutim, glasovanje u ponedjeljak smatrao referendumom o tome treba li gospodin Bayrou ostati kao premijer.

Gospodin Bayrou obnašao je položaj šefa vlade nešto manje od devet mjeseci, tri puta dugačak kao njegov prethodnik, Michel Barnier, koji je bio svrgnut u rekordnom vremenu nakon što je prošlog prosinca izgubio glasanje o nepovjerenju.
Bliski saveznik g. Macrona i političara s desetljećima iskustva, g. Bayrou, 74, molio je trenutke Narodne skupštine prije glasanja u ponedjeljak kako bi podržao svoj proračun, rekavši da su nas francuski dugovi “potonuli”.
“Imate moć srušiti vladu, ali nemate moć izbrisati stvarnost”, rekao je.
“Stvarnost će ostati neumoljiva: troškovi će i dalje rasti, a teret duga, već nepodnošljivo, postat će teže i skuplje.”
Gospodin Macron krivilo je krivnju za političku krizu Francuske, nakon što je prošle godine nazvao iznenađujuće izbore za Snap, što je rezultiralo umršenim parlamentom, gdje nijedna stranka nije osigurala jasnu većinu, ostavljajući krajnje desno u središnjem položaju da utječe na stabilnost vlade.

Predsjednik bi sada mogao imenovati političara iz vlastite vladajuće grupe za centrističku manjinu ili iz redova konzervativaca kao sljedećeg premijera, ali to bi značilo udvostručenje strategije koja nije uspjela dati stabilan savez.
Mogao je skrenuti lijevo i nominirati umjerenog socijalista ili odabrati tehnokrata.
Ni jedan scenarij ne bi mogao predati sljedećoj vladi parlamentarnu većinu. Bilo je neizbježno da će potreba za formiranjem nove vlade rezultirati razrjeđivanjem plana smanjenja deficita, rekao je ministar financija Eric Lombard prije glasanja.
Boris Vallaud, šef francuske socijalističke stranke, rekao je da je njegova stranka spremna upravljati ako ih gospodin Macron zamoli da to učine. “Spremni smo ako dođe potražiti nas”, rekao je Nacionalnoj skupštini prije glasanja.
Francuska ima jednu od najviših razina potrošnje u Europi. Prošle godine javna potrošnja činila je 57 posto bruto domaćeg proizvoda u zemlji (BDP), o financiranju zdravstvene zaštite i dobrobiti, uključujući njegove velikodušne mirovine i naknade za nezaposlene.
To je dovelo do velikog deficita i sve većeg državnog duga, koji iznosi 3,35TRN (2,9TRN) od financijske godine koja je završila ožujka 2025., što iznosi gotovo 114 posto svog BDP -a. Za usporedbu, dug Velike Britanije iznosi 2,9TRN, što predstavlja gotovo 96 posto BDP -a.