Iako je primirje između Izraela i Hamasa formalno i dalje na snazi, najnoviji događaji u Pojasu Gaze pokazuju koliko je ono krhko i nestabilno. Samo dan nakon što su izraelske snage izvele zračne udare na ciljeve u Gazi, izraelska vojska objavila je da je operacija završena i da se poštuje dogovor o prekidu vatre. Ipak, svijet se s razlogom pita koliko dugo takva krhka ravnoteža može potrajati.
Američki predsjednik Donald Trump poručio je novinarima da je primirje i dalje na snazi, umanjujući ozbiljnost izraelskih napada. “Da, još vrijedi”, rekao je Trump, dodavši da Hamasovi vođe nisu odgovorni za navodna kršenja, već “neki pobunjenici iz tog pokreta”. Njegova izjava izazvala je skepsu među analitičarima koji upozoravaju da svako novo ispaljivanje projektila, svaka vojska koja pređe liniju povlačenja, može potaknuti lavinu reakcija u ionako eksplozivnoj regiji.
Izraelske obrambene snage (IDF) priopćile su jutros da su otvorile vatru na dvije skupine militanata koje su navodno prešle liniju razdvajanja u južnoj Gazi. “Prva skupina približila se vojnicima IDF-a koji su djelovali u području Shejaiya, predstavljajući neposrednu prijetnju”, stoji u priopćenju izraelske vojske. “Nedugo nakon toga još jedna skupina pokušala je isto, pa je vojska ponovno otvorila vatru.” Incidenti poput ovih dodatno narušavaju povjerenje u sporazum postignut tek prije desetak dana.
Trump ne odustaje
U međuvremenu, iz Gaze stižu informacije o civilnim žrtvama i razaranjima. Humanitarne organizacije upozoravaju da je situacija na terenu i dalje katastrofalna: stotine tisuća ljudi bez struje, pitke vode i medicinske skrbi. Premda je rat službeno završio, mir za stanovnike Gaze još je daleko od stvarnosti. Prema podacima lokalnih vlasti, izraelske snage su od početka primirja počinile više desetaka prekršaja, pri čemu je poginulo više desetaka civila, među njima žene i djeca.
U pozadini novih tenzija stoji i politička dimenzija. Američki posebni izaslanik Steve Witkoff otkrio je da se u Egiptu sastao s jednim od zapovjednika Hamasa, Halilom al Hayyom, te da su se povezali kroz zajedničko iskustvo gubitka sina. “Rekao sam mu da sam i ja izgubio sina, i da smo obojica članovi zaista lošeg kluba – roditelja koji su pokopali svoju djecu”, izjavio je Witkoff za CBS News. Ovaj neobičan, gotovo intiman susret između američkog diplomata i člana militantne skupine pokazuje koliko su odnosi među zaraćenim stranama složeni i emotivno nabijeni.
Witkoff je također procijenio da će obnova Gaze koštati oko 50 milijardi dolara, dok Ujedinjeni narodi procjenjuju da je stvarni trošak bliži 70 milijardi. “To nije puno novca za regiju”, izjavio je Witkoff, implicirajući da bi međunarodna zajednica mogla pronaći načine da pokrije taj iznos – ako politička volja postoji. No upravo ta volja ostaje najveći problem: dok se novac obećava, bombe i dalje padaju.
Trumpov bliskoistočni savjetnik Jared Kushner također je naglasio važnost pomoći Palestincima ako Izrael želi trajni mir. “Najveća poruka koju smo pokušali prenijeti izraelskom vodstvu jest da sada, kada je rat gotov, ako želite integrirati Izrael sa širim Bliskim istokom, morate pronaći način da pomognete palestinskom narodu da napreduje i živi bolje”, rekao je Kushner, uz napomenu da Hamas zasad “nastoji poštovati sporazum”. Unatoč diplomatskim naporima, malo tko vjeruje da će ovo primirje trajati. Neki promatrači upozoravaju da je ono više politička nužnost nego stvarni dogovor o miru. Izrael ima vojnu, ekonomsku i diplomatsku nadmoć, dok je Hamas, iako oslabio, i dalje u stanju izvesti napade koji destabiliziraju regiju.
Veliki sukob
Geopolitički stručnjak Mirko Galić za naš portal ocjenjuje da je sukob dosegnuo razinu na kojoj se svaki pokušaj mira pretvara u privremeni predah. “Teško je biti prorok u tuđoj zemlji”, kaže Galić. “Predugo traje sukob Palestinaca i Izraela. Predaleko je otišao da bi se moglo računati da je svako primirje isto što i mir, odnosno da ima trajnost i održivost i da obje strane pristupaju s jednakim ciljevima.”
Galić podsjeća da Izrael ima nadmoć vojničku, gospodarsku i diplomatsku, posebice zahvaljujući bliskim vezama s Amerikom. “Palestinci su slabiji u sukobu, zbijeni na pojasu od nekoliko desetaka kilometara i pod stalnom paljbom. Nose u sebi jednu vrstu frustracije koju su doživjeli u ovom ratu, poslije nepromišljenog i tragičnog napada na civile u Izraelu. Cijena koju plaćaju neproporcionalna je u odnosu na napad koji su počinili”, ističe Galić.
Prema njegovim riječima, obje strane u sebi nose vlastite zablude koje sprječavaju trajni mir. “Njihovi radikali i teroristi još uvijek sanjaju da mogu Izrael baciti u more, što je zabluda koja traje osamdeset godina. U Izraelu pak ima drugih radikala koji sanjaju o velikom Izraelu na cijelom prostoru Palestine, a ona je pradomovina i Izraelaca i Palestinaca”, dodaje.
U analizi globalnog konteksta, Galić ističe da su velike sile zauzete vlastitim sukobima i interesima. “Rusija je zauzeta svojim ratom, Kina je više diskretna nego aktivna u vanjskoj politici, a podrška Irana sve više slabi. Zato postoje svi razlozi za mir, ali i svi uvjeti da se primirje krši. Svaka strana koristi priliku da to učini, a kako je Izrael jači, on na svaki incident i provokaciju odgovara deset puta jače.”
Galić zaključuje da je teško očekivati stvarni mir bez šireg međunarodnog dogovora. “U ratu koji traje skoro 80 godina, s vanjskim pokroviteljima, teško je da jedna Amerika koja je svrstana na jednu stranu dogovori mir. Trebalo bi da se svi akteri uključe, uključujući i Kinu, koja polako pristupa tom velikom konačnom sukobu – sukobu Amerike i Kine. Sve su ovo lokalni sukobi, ali mogli bi biti priprema za jedan najveći, u kojem će se tvoriti novi svjetski poredak.”
Vrije u Gazi, obratio se i Trump: ‘Započeli smo val udara’
Stručnjaci upozoravaju
Ranije su za naš portal analitičari Božo Kovaćević i Denis Avdagić najavili pozitivne strane primirja, ali upozorili da problem ako se ne riješe ključni problemi za stalni mir te dodali kao primjer nama blizak sporazum iz Daytona kojim je okončan rat u BiH, ali brojni problemi ostali do danas. Kovačević je istaknuo: “Nadam se da će ovo primirje potrajati, ali da bi se stvorile pretpostavke za trajni mir, potrebno je riješiti probleme koji s vremena na vrijeme dovode do nemira. Pitanje Gaze nije jedino ozbiljno pitanje na Bliskom istoku – tu je i pitanje Zapadne obale. Ovaj sporazum ne definira striktno da će Palestinska država biti priznata ili da će se Izrael povući s okupiranih područja.”
“Možemo govoriti o dobrodošlom primirju, ali i o neizvjesnosti koja se sada otvara za Netanyahua jer njegovi koalicijski partneri nisu zadovoljni. Može se dogoditi pad vlade i organizacija novih izbora. Dobri razlozi za nastavak primirja postoje jer su svi ključni svjetski akteri dali podršku – uključujući Rusku federaciju i arapske zemlje. Iscrpljeno stanovništvo Gaze i gotovo uništeni Hamas daju neku vrstu jamstva da neće biti problema”, dodao je.
Stručnjak upozorava da najveća mjera sigurnosti ovisi o daljnjem ponašanju Izraela: “Sporazum ne propisuje sankcije ako se prekrši. Izrael ostaje najveći kamen nestabilnosti jer teži apsolutnoj hegemoniji na Bliskom istoku. Ako ne odustanu od te politike, regija ostaje vrlo rizična”. Kovačević zaključuje da su posljedice sukoba utjecale i na arapske zemlje, ali posebno na zapadne čelnike i Donalda Trumpa: “Trump jedini stvarno utječe na Netanyahua i očito teži vlastitim političkim ciljevima, uključujući Nobelovu nagradu”.
Geopolitički analitičar Denis Avdagić napomenuo da bi svijetu trebala pouka i upozorenje biti Daytonski sporazum koji je zaustavio rat u BiH, no nije riješio bitne probleme i danas je ta država u desetljetnoj konstantnoj krizi. “Po meni je ovo ostvarivo, samo se nadam da će biti dovoljno mudrosti da se ovo provede. Ovo doista više nema nikakvog smisla jer mislim da je dosta i Izraelcima, a stanovnicima Gaze da i ne spominjem.” Avdagić također ističe tipičnu Trumpovu strategiju: Šokantan početak koji potom vodi ka razumljivijim i izvedivijim rješenjima. Diplomatski dio, po njemu, čini se da će uključivati međunarodne snage i predstavnike poput Tonyja Blaira, a iskustva iz primjera poput Daytona u Bosni i Hercegovini moraju biti upozorenje i pokazuju kako se primirje može postići, ali trajni problemi zahtijevaju stalno rješavanje odmah.
“Plan je usmjeren na dvije varijante: ili vojni pritisak da Hamas pristane i sam se povuče ili diplomatsko rješenje s garancijama da sukobi neće ponovno izbijati”, uključujući i Zapadnu obalu. Bez toga, upozorava Avdagić, stabilizacija Gaze neće biti održiva…
Stručnjak Kovačević upozorava: ‘Primirje dobrodošlo, ali budućnost regije neizvjesna’
