Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine utvrdila je prisutnost pesticida klorpirifos u uvoznim breskvama porijeklom iz Albanije. Riječ je o aktivnoj tvari koja nije u skladu s Pravilnikom o maksimalnim razinama ostataka pesticida u hrani biljnog i životinjskog podrijetla.
Sporna roba uredno je prešla granicu i završila na bh. tržištu, a uvoznik je firma Sejo prom iz Sarajeva, dok je izvoznik Zhaku Metushi iz Struma. Radi se o lotu od 12. kolovoza 2025. godine, klasa II, berba 2025.
Visok rizik za djecu
Iz Agencije za sigurnost hrane BiH upozoravaju da bi konzumacija ovih breskvi kod djece mogla značajno premašiti akutnu referentnu dozu pesticida, što predstavlja ozbiljan rizik po zdravlje. Klorpirifos, naime, u visokim dozama može izazvati prekomjernu stimulaciju živčanog sustava te dovesti do mučnine, vrtoglavice, zbunjenosti, a u ekstremnim slučajevima i do respiratorne paralize i smrti.
„Brzom procjenom rizika utvrđeno je da konzumacija ovih breskvi kod djece predstavlja visok rizik za zdravlje“, naveli su iz Agencije. Dodali su i da su sve raspoložive informacije proslijeđene nadležnim inspekcijskim tijelima.
Bićo: „Institucije zakazale“
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Nedžad Bićo smatra da je odgovornost za ovakve propuste na institucijama koje kontroliraju uvoz hrane.
„Smatram odgovornim sve institucije koje su zadužene za prelazak granice i ulazak roba, posebno prehrambenih. Takve robe ugrožavaju živote građana, ali i domaću proizvodnju. Pitamo se što radi fitosanitarna inspekcija na granicama“, kazao je Bićo za Faktor.
On upozorava da se ovakve situacije ne odnose samo na breskve. „Svjedoci smo koliko puta se roba sa zabranjenim tvarima pojavi na tržištu i tek onda povlači iz prodaje. To su šleperi robe, nije kutija cigareta. Kako to uopće ulazi u državu?“ pita se Bićo.
Gdje su završile sporne breskve?
Najveći problem sada, naglašava Bićo, jest što nije poznato gdje su breskve završile.
„Tko će to sada upratiti? Trebalo bi kontrolirati svaku trgovinu, svaku tržnicu, svaki tržni centar. Dok se to provjeri, proći će previše vremena. Ako roba nije u redu, to se treba utvrditi na granici i vratiti je, a ne da se naknadno ustanovi. Tada je već kasno“, upozorava on.
Kao primjer dvostrukih standarda, Bićo navodi rigorozne kontrole s kojima se suočavaju domaći proizvođači prilikom izvoza. „Naši šleperi kornišona, jagoda ili šljiva znaju stajati danima na granici EU zbog pregleda, dok ovdje roba ulazi kako tko hoće i kad hoće“, dodaje.
Hitna potreba za strožim kontrolama
Stručnjaci ističu da je posebno opasno što je sporni pesticid izrazito rizičan za djecu. Situacija pokazuje ozbiljne propuste u sustavu kontrole uvoza hrane u BiH i ponovno otvara pitanje učinkovitosti nadležnih inspekcija.
