Abdur Rahman Tarif razgovarao je sa svojom sestrom Meherunnesom telefonom kad je glas na drugom kraju poziva iznenada utihnuo.
U tom je trenutku Tarif znao da se dogodilo nešto loše. Potrčao je kući, izmičući razmjenu požara između snaga sigurnosti i prosvjednika na ulicama Dake. Kad je napokon stigao, otkrio je svoje roditelje koji se skloni svojoj sestri koja krvari.
Zalutali metak pogodio je Meherunnesova prsa dok je stajala pored prozora svoje sobe, rekao je Tarif. Odvedena je u bolnicu u kojoj su je liječnici proglasili mrtvom.
Meherunnesa, 23, ubijena je 5. kolovoza prošle godine, istog dana kada je bivši premijer Bangladeša Sheikh Hasina bio prisiljen pobjeći iz zemlje u masovnom ustanku pod vodstvom studenata, što je okončalo njezinu 15-godišnju vladavinu. Veći dio Bangladeša Hasinino izbacivanje bilo je trenutak radosti. Tri dana kasnije, laureat Nobelove nagrade za mir Muhammad Yunus preuzeo je zemlju kao šef privremene vlade, obećavši da će vratiti nalog i održati nove izbore nakon potrebnih reformi.
Godinu dana, Bangladeš se još uvijek odvija od tog nasilja, a Hasina se sada suočava s suđenjem za zločine protiv čovječnosti, u odsutnosti dok je ona u Egzilu u Indiji. No usprkos izgubljenim krvoprolićima i životima, mnogi kažu da su izgledi za bolji Bangladeš s liberalnom demokracijom, političkom tolerancijom i religioznom i komunalnom harmonijom ostali izazov.
“Nada tisućama koje su hrabrila smrtonosno nasilje prije godinu dana kada su se protivili zlostavljanju Sheikh Hasina za izgradnju demokracije koja poštuje prava ostaje neispunjena”, rekao je Meenakshi Ganguly, zamjenik direktora Azije u New Yorku, grupi za ljudska prava sa sjedištem u New Yorku.
Zaustavljena promjena
Bangladeški antivladini pokret zatražio je veliku cijenu. Stotine ljudi, uglavnom studenata, ubijene su u nasilnim prosvjedima. Ljuti demonstranti su ugasili policijske stanice i vladine zgrade. Politički protivnici često su se sukobljavali jedni s drugima, ponekad dovodeći do groznih ubojstava.
Poput mnogih Bangladeša, Tarif i njegova sestra sudjelovali su u ustanku, nadajući se širim političkim promjenama, posebno nakon kada su jednog od njihovih rođaka ustrijelile i ubile sigurnosne snage.
“Nismo mogli ostati kod kuće i željeli smo da šeik Hasina krene”, rekao je 20-godišnji Tarif. “Konačno smo željeli neku zemlju bez ikakve diskriminacije i nepravde.”
Danas su njegove nade leže. “Željeli smo promjenu, ali sada sam frustriran”, rekao je.
Nakon uzde, administracija pod vodstvom Yunusa formirala je 11 reformskih komisija, uključujući Nacionalnu komisiju za konsenzus koja surađuje s glavnim političkim strankama za buduće vlade i izborni proces.
Političke stranke koje prepiruju nisu uspjele postići konsenzus o rasporedu i procesu izbora. Mob nasilje, politički napadi na suparničke stranke i grupe i neprijateljstvo prema ženskim pravima i ranjivim manjinskim skupinama od strane vjerskih tvrdoglavaca.
Čini se da su neki strah i represija koji su obilježili Hasininu vladavinu i zlostavljanja poput raširenih nestanka, čini se da su završile, kažu grupe za prava. Međutim, oni optužuju novu vladu da koristi proizvoljni pritvor za ciljanje percipiranih političkih protivnika, posebno Hasininih pristaša, od kojih su mnogi bili prisiljeni da se skrivaju.
Hasinina zabava Awami League, koja je ostala zabranjena, kaže da je više od dvije desetine njegovih pristaša umrlo u pritvoru u posljednjih godinu dana.
Human Rights Watch u izjavi 30. srpnja rekao je da privremena vlada “ostaje u provedbi svog zahtjevnog programa ljudskih prava”. Kazalo je da su kršenja etničkih i drugih manjinskih skupina u nekim dijelovima Bangladeša nastavila.
“Privremena vlada izgleda zaglavljena, žonglirajući nereformiranim sigurnosnim sektorom, ponekad nasilnim vjerskim tvrdoglavima i političkim skupinama koje se čini više usredotočene na izvlačenje osvete na Hasinine pristaše nego zaštitu prava Bangladeshisa”, rekao je Ganguly.
Yunusov ured rutinski odbacuje ove navode.
Rastuća politička neizvjesnost
Bangladeš se također suočava s političkom neizvjesnošću zbog povratka na demokratski održane izbore.
Yunus je bio u Loggerheadsu s Nacionalističkom strankom Bangladeša, ili BNP -om, sada glavnim kandidatom za vlast. Stranka na čelu s bivšom premijerom Khaledom Zia zatražila je izbore bilo u prosincu ili veljači sljedeće godine. Yunus je rekao da bi se mogli održati u travnju.
Privremena vlada također je očistila put islamistima, koji su bili pod jakim pritiskom tijekom Hasininog režima, da su studentski čelnici koji su predvodili ustanku formirali novu političku stranku. Studentska stranka zahtijeva da se ustav, ako je potrebno, prepisuje, i kaže da neće dopustiti izbore bez većih reformi.
U međuvremenu, mnogi tvrdi islamisti ili su napustili zatvor ili su pušteni, a Jamaat-e-Islami, najveća islamistička stranka u zemlji, koja ima kontroverznu prošlost, sada teži ulozi u vladi. Često gorko kritizira BNP, izjednačavajući ga s Hasininom Awami ligom, a nedavno je održao masivan skup u Daki kao pokazivanje moći. Kritičari se boje da bi veći utjecaj islamističkih snaga mogao dalje fragmentirati Bangladeški politički krajolik.
“Svaki uspon islamista pokazuje budući Bangladeš u kojem bi radikalizacija mogla dobiti oblik u kojem bi takozvane disciplinirane islamističke snage mogle djelovati kao katalizator protiv liberalnih i umjerenih snaga”, rekao je politički analitičar Nazmul Ahsan Kalimllah.
Zabrinutost također ostaje oko toga je li vlada u konačnici sposobna donijeti reforme.
“Očekivanje ljudi bilo je (da će) Yunusova vlada biti usredotočena i isključivo usmjerena na reformu izbornog procesa. Ali sada je to propuštena prilika za njih”, rekao je Kalimullah.
Frustrirano stanovništvo
Za neke se u posljednjih godinu dana nije mnogo promijenilo.
Meherunnesov otac, Mosharraf Hossain, rekao je da ustanak nije za puku promjenu vlade, već je simbolizirao dublje frustracije. “Želimo novi Bangladeš … Prošlo je 54 godine od neovisnosti, ali sloboda nije postignuta”, rekao je.
Tarif je ponovio očeve primjedbe, dodajući da nije zadovoljan trenutnim stanjem zemlje.
“Želim vidjeti Novi Bangladeš kao mjesto na kojem se osjećam sigurno, gdje će agencije za provedbu zakona pravilno obavljati svoje dužnosti, a nijedna vlada neće pribjeći nametnu nestajanja ili ubojstava kao prije. Želim imati pravo slobodno govoriti”, rekao je.
——
AP -ov video novinar Al Emrun Garjon pridonio je priči.
