Nedavno je obilježena prva godišnjica najozbiljnijeg atentata na Donalda Trumpa. Dana 13. srpnja prošle godine u gradiću Butleru u saveznoj državi Pennsylvaniji tijekom Trumpovog predizbornog skupa atentator Thomas Matthew Crooks pucao je na budućeg predsjednika iz poluautomatske puške AR-15. Trump je pukom srećom ili Božjom providnošću (ovisno o kutu gledanja) preživio atentat. Život mu je spasio papir o ilegalnoj imigraciji.
Srpanjski atentat promijenio je sve
Trump je u zadnji trenutak pomaknuo glavu i metak mu je samo okrznuo uho. Crooks je ubio jednog gledatelja, a ranio dvoje. Odmah ga je likvidirao snajperist Tajne službe. Motivi atentata do danas nisu jasni. Atentator je bio registrirani član Republikanske stranke, a donirao je novac demokratima. Neovisno o motivima napadača, danas je poznato kako atentat od 13. srpnja predstavljao točku preokreta u predizbornoj kampanji 2024.
U sljedećih deset dana, Joe Biden se morao povući iz kampanje zbog lošeg zdravlja i katastrofalnog nastupa u predsjedničkoj debati u lipnju, a na mjestu demokratskog kandidata za predsjednika naslijedila ga je Kamala Harris. Usprkos, početnom oduševljenju liberala i progresivaca ubrzo se pokazalo kako Harris nije dorasla zadatku. Brojni gafovi i nedostatak jasne vizije budućnosti Amerike nisu joj dopustili da okupi oko sebe široke narodne mase.
Atentat – katalizator Trumpove radikalizacije
Atentat je Trumpu bio „bogomdan“ i njegova popularnost je doživjela ogromni skok. Uspio je oko sebe okupiti veliki broj podržavatelja koji nisu pripadnici MAGA pokreta niti republikanci. Npr. poslije atentata javno ga je podržao tehnološki gigant Elon Musk i uložio 250 milijuna dolara u Trumpovu kampanju. Zbog široke potpore Trump je uspio trijumfirati na izborima u studenom. Neki analitičari tvrde kako ga je srpanjski atentat snažno radikalizirao. Idu toliko daleko da tvrde da se ne radi o istom čovjeku. To je pretjerivanje. Trump nije promijenio svoje politike prije i nakon atentata za 180 stupnjeva, međutim, iz njegovog svakodnevnog rada vidljivo je kako ga je atentat uistinu dodatno radikalizirao. Bolje kazano, ubrzao je proces Trumpove radikalizacije koji traje podosta dugo.
Bivši miljenik establišmenta
Trump je nekad bio miljenik američkog establišmenta i rado viđen gost ne samo desno-konzervativnih nego i lijevo-liberalnih američkih medija. Npr. gostovao je u Šou Oprah Winfrey 1988. godine kada je govorio o svojim biznis pothvatima i mogućem kandidiranju za predsjednika, ali i 2011. kada je u studiju bio s članovima svoje obitelji. Oprah Winfrey je liberalna medijska ikona, koja je glasno podržavala Baracka Obamu, a njeno ime se čak spominjalo u kontekstu mogućih demokratskih kandidata na izborima 2016. i 2020. Trump je bio vrlo rado viđen i u društvu liberalnih američkih celebrityja poput Beyoncé, Russella Simmonsa, Whoopi Goldberg, ali i Hillary i Billa Clintona. Drugim riječima, Trump je bio miljenik američkog establišmenta.
Proces radikalizacije
Sve je promijenila njegova kandidatura 2015. kada je postao radikalni protivnik američke „duboke države“ ili točnije rečeno, njenog liberalnog krila. Kako su napadi političkih protivnika i medija bivali snažniji tijekom godina (pogotovo povezanost s Rusijom) tako je Trump postajao sve radikalniji. Poraz na spornim izborima 2020. dodatno je Trumpa radikalizirao jer su neki njegovi suradnici završili u zatvoru ili pred sudom zbog ilegalnih djelatnosti (Michael Cohen, Steve Bannon, Roger Stone, Paul Manafort i dr.).
Trump je svojom pojavom dodatno podijelio republikance i demokrate na dva odvojena i de facto zaraćena tabora. Demokrati su ga više puta u Kongresu pokušali opozvati, ali i zabraniti kandidiranje na izborima 2024. (kršenje 14. amandmana američkog ustava koji zabranjuje osobama koje su bile uključene u pobunu protiv SAD-a vršenje funkcija u saveznoj vladi). Ipak, Trumpa su uvijek spašavali republikanci i Vrhovni sud SAD-a u kojem je postavio svoje pulene.
„Božanska intervencija“ ušla je u MAGA mitologiju
Ljudi iz Trumpova unutarnjeg kruga, poput Lindsaya Grahama republikanskog senatora iz Južne Karoline, tvrde kako se Trump uistinu promijenio nakon atentata. Iako se i dalje radi o istoj osobi, smatraju kako je postao pažljiviji i zahvalniji te vjeruje da mu je Bog spasio život kako bi on spasio Ameriku. Uvjerenje da ga je spasila „Božanska intervencija“ ojačalo je Trumpovu odlučnosti da provede političku agendu „Amerika na prvom mjestu“.
Premda je 13. srpnja 2024. bio najstrašniji dan u Trumpovu životu (većina ljudi takve dane želi potisnuti iz svoga sjećanja) on ga se stalno prisjeća. Služi mu kao podsjetnik i ideja voditelja u drugom mandatu. Bijelu kuću i svoje golf klubove ukrasio je umjetničkim djelima koja prikazuju trenutak nakon pucnjave, kada je ustao, podigao šaku u zrak i uzviknuo: „Borba, borba, borba“ naglašavajući svoj otpor. Fotografija prizora postavljena je u predvorju Bijele kuće. Izložio je i brončanu skulpturu istog prizora u Ovalnom uredu. Trumpisti nose majice, kape, bedževe i ukrase s motivima atentata koji je ušao u mitologiju MAGA pokreta.
Trump često govori kako je u pravom trenutku okrenuo glavu kako bi pogledao svoj „najdraži grafikon u povijesti“ o ilegalnim prelascima meksičko-američke granice i smatra da je tako spasio svoj život. Na atentat ga podsjeti i povremena bol u desnom uhu s kojom se mora nositi. Na Trumpa je utjecao i neuspješni atentat 15. rujna koji je pokušan dok je igrao golf na Floridi. Nakon toga više nije igrao golf u kampanji i dodatno je pooštrio svoju sigurnost.
Eskalacija sukoba na unutarnjem planu
Da je Trump dodatno radikaliziran vidljivo je u njegovim odlukama koje provodi u drugom mandatu. Iako je i u prvom mandatu donosio krajnje kontroverzne odluke, u prvih šest mjeseci drugog mandata one su učestalije i još zapaljivije – kako u unutarnjoj tako i u vanjskoj politici. Pokušava u što više sudova i vladinih agencija postaviti svoje kandidate kada je to legalno i ilegalno, smanjuje financijska sredstva odjelima vlade koje ne voli i prijeti njihovim ukidanjem (Ministarstvo obrazovanja, Federalna agencija za upravljanje hitnim situacijama FEMA, Agencija za zaštitu okoliša EPA).
S donedavnim asistentom Muskom udijelio je otkaze federalnim zaposlenicima (do 26. lipnja, najmanje 128.709 radnika je dobilo otkaz ili su bili na meti otpuštanja), otvoreno ratuje s uglednim američkim institucijama poput od sveučilišta, sudova, muzeja, a tu su i napadi na medije, pravne kompanije i odvjetnike koje su radili u slučajevima protiv njega. Bez racionalnog objašnjenja pojačao je napade na njemu nesklone ugledne javne osobe kao što su Seth Meyers, Stephen Colbert, Bruce Springsteen i Taylor Swift.
Obnova američkog imperijalizma
Krenuo je uvoditi ekstremno oštre carinske tarife ne samo neprijateljskim državama poput Meksika, Kine i Vijetnama, nego i u trgovini s partnerskim državama Europske unije, azijskim i afričkim partnerima. Otvoreno zaziva američki imperijalizam i želi anektirati Panamski kanal, Kanadu, Grenland, Gazu. Čak je otišao toliko daleko da želi utjecati na smjer razvoja Rimokatoličke crkve. Vrhunac je davanje zelenog svjetla Izraelu da napadne iranska nuklearna postrojenja, ali i uključenje SAD-a u Dvanaestodnevni rat. Američko bombardiranje nuklearnih postrojenja u Iranu je ilegalno ne samo prema Povelji Ujedinjenih naroda nego i prema američkom ustavu – samo američki Kongres može uvesti SAD u rat, to ne može predsjednik.
Trump i nova doza opasnosti
Vidljivo je kako je nakon prošlogodišnjih propalih atentata Donald Trump postao nestrpljiviji i agresivniji u svojoj unutarnjoj i vanjskoj politici, što je potvrdila i republikanska zastupnica kongresa iz Floride Anna Paulina Luna. Povrh svega 47. američki predsjednik je subjektivniji, tj. manje racionalan. Odluke Trumpove administracije su ishitrenije i opasnije nego u prvom mandatu. Trump neće postati diktator jer ne može slomiti američke institucije, ali uvodi opasnu dozu nove opasnosti s kojom se Amerika i svijet moraju svakodnevno suočavati. Ta opasnost može značiti i nove sukobe koji diljem svijeta ne jenjavaju iako je Trump u kampanji obećao mir. S padom povjerenja u vladu političko nasilje u Americi moglo bi se pogoršati, a svijet bi mogao biti poprište novih ratova.
Za još ovakvog sadržaja pratite autorov portal Actualitica.com
Treći Trumpov mandat: scenarij koji nije nemoguć
