Klik Ploče objavio je kako je u Neretvi, kod Banje ulovljen jedan stanovnik mora težak 2,5 kilograma. Doduše pogrešno je prvotno identificiran kao raža, jer radi se o golubu ćukanu.
Prvo što proskečnom čovjeku, koji nije i ne mora biti duboko upoznat sa znanstvenim činjniecama, nakon ovakvih objava padne na pamet je – što jedan morski organizam uopće radi u Neretvi?
Stvar je na Facebook stranici Živi svijet Jadranskog mora pojasnio naš poznavatelj morske ekologije Pero Ugarković.
– Sve učestaliji prodor morske vode u rijeku Neretvu potvrđen je ranije, kako putem mjerenja, tako i kroz brojna opažanja morskih organizama. Neki morski organizmi, poput cipla ili lubina, pripadaju skupini eurihalinih vrsta, što znači da mogu živjeti u uvjetima promjenjive slanosti pa ih ponekad susrećemo i duboko u ušću, gotovo u slatkoj vodi. No postoje i vrste, poput recimo modropjege raže (Raja miraletus) koja je stenohalini organizam i ne može podnositi takve uvjete, a bilježene su i kod Čapljine (BiH), gotovo 25 kilometara od ušća.
Zato ne treba čuditi ovaj ulov goluba ćukana (Aetomylaeus bovinus), iako je u objavi pogrešno identificiran kao raža – rekao je Ugarković.
Slani klin i klimatske promjene
Sve veći prodor mora u riječni sustav, poznat kao slani klin, nastaje zbog smanjenog protoka Neretve. Taj protok je obično manji ljeti, ali poslednjih 20 godina dodatno je smanjen zbog hidroenergetskih zahvata u gornjem toku, smanjenog dotoka podzemnih voda, produbljenja korita i rasta razine mora zbog klimatskih promjena.
Ovakvi ulovi, napominje Ugarković, zato nisu samo biološke i ribolovne zanimljivosti, već i ozbiljna upozorenja na promjene koje se već događaju, a koje bi mogle imati dugoročne posljedice na ekološku ravnotežu slatkovodnih sustava doline Neretve!
J.T.
