Google je u ponedjeljak predstavio novi kvantni računalni čip za koji tvrdi da je novo veliko otkriće koje bi praktično kvantno računalstvo moglo približiti stvarnosti.
Nova generacije čipova, točnije prilagođeni čip nazvan “Willow” uspjet će riješiti računalni problem u nekoliko minuta, za što bi trenutačno najbržim superkompjutorima trebalo deset septilijuna godina (10 na 24 po američkim mjerenjima), rekao je osnivač Google Quantuma, AI Hartmut Neven, čiji tim čini 300 stručnjaka.
Poput ostalih tehnoloških divova i Google radi na kvantnome računalstvu, obećavajući brzine računanja daleko veće od današnjih najbržih sustava. Premda matematički problem koji je riješio kvantni laboratorij tvrtke u kalifornijskoj Santa Barbari nema komercijalnu primjenu, Google se nada da će kvantna računala jednoga dana rješavati brojne probleme.
“Willow smatramo važnim korakom na našem putu prema stvaranju korisnoga kvantnog računala s praktičnim primjenama u dosad nerješivim pitanjima i područjima poput farmakologije i medicine, dizajna baterija, fuzijske energije i umjetne inteligencije, zaustavljanja klimatskih promjena….”, rekao je izvršni direktor Googlea Sundar Pichai.
Kvantno računalo koje će se uspjeti uhvatiti u koštac sa svim navedenim izazovima još je uvijek daleko od realizacije, no Willow, uglavnom eksperimentalni uređaj, označava važan korak u tom smjeru, kazali su Neven i članovi njegova tima.
Rekli su kako Google vjeruje u ovaj projekt, no da se “čip sposoban za komercijalne aplikacije neće pojaviti prije kraja desetljeća”.
Willow ima 105 “kubita” (qubit), građevnih blokova kvantnih računala. Kubiti su brzi, ali skloni pogreškama, jer ih može poremetiti nešto toliko maleno poput subatomske čestice događaja u svemiru.
Što se više kubita pakira na čip, pogreške se mogu zbrajati, što čip ne čini ništa boljim od konvencionalnog računalnog čipa. No od devedesetih godina prošlog stoljeća znanstvenici rade na kvantnom ispravljanju pogrešaka.
Proboj u ispravljanju pogrešaka, objavljen u vodećem znanstvenom časopisu Nature, pokazao je da dodavanje više kubita u sustav zapravo smanjuje pogreške umjesto da ih povećava, što je temeljni uvjet za izgradnju praktičnih kvantnih računala.
Dakle, Google je uspio pronaći način kako spojiti kubite čipa Willow tako da se stope pogrešaka smanjuju kako broj kubita raste. Ključno je da je Googleov čip pokazao sposobnost eksponencijalnog smanjenja računalnih pogrešaka, što je podvig koji je istraživačima izmicao gotovo 30 godina.
Sustav je i zamišljen tako da bi uz pomoć AI modela učinkovito ispravljao greške u procesu rada kvantnih računala, što je jedan od ključnih koraka da bi kvantna tehnologija mogla postati praktično korisna, a tvrtka je izvijestila da uspijeva ispravljati pogreške u stvarnome vremenu, dakle, postigla je taj ključan korak koji će omogućiti da njezini kvantni strojevi postanu praktični. “Prešli smo točku rentabilnosti,” rekao je u Neven.
Kvantno istraživanje smatra se kritičnim područjem pa Sjedinjene Države i Kina ulažu velika sredstva u njega, a Washington je postavio i ograničenja na izvoz osjetljive tehnologije.
Olivier Ezratty, neovisni stručnjak za kvantne tehnologije AFP-u je u listopadu rekao da su privatna i javna ulaganja u ovo polje u svijetu u posljednjih pet godina iznosila oko 20 milijarda dolara.
Obična računala funkcioniraju na binaran način: izvršavaju zadatke koristeći sićušne fragmente podataka poznate kao bitovi koji se uvijek izražavaju samo kao 1 ili 0. No fragmenti podataka na kvantnom računalu, poznati kao kubiti, mogu biti i 1 i 0 u isto vrijeme, što im omogućuje da istodobno obrade golem broj potencijalnih rješenja.
