Domaće gospodarstvo će u 2024. porasti za 3,3 posto, dok će u 2025. rast usporiti na 2,8 posto, prognoze su glavnih ekonomista četiri najveće hrvatske banke u sklopu najnovijih HUB Izgleda, koje je u petak objavila Hrvatska udruga banaka (HUB).
Kao se navodi u HUB-ovoj objavi, ekonomisti banaka i ekonomisti u Europskoj komisiji su potkraj prošle godine podcijenili rast za 2023. godinu, a isto vrijedi i za ranije procjene za ovu godinu, koje su prognozirale rast hrvatskog gospodarstva u ovoj godini za 2,5 posto.
“Iako ishod za ovu godinu još ne znamo, znamo tek da je realni BDP u prvom tromjesečju rastao po stopi od 3,9 posto, prilično smo sigurni da će ovogodišnji gospodarski rast premašiti ranija očekivanja.
Sukladno tome, najnovije su prognoze revidirane prema gore. Europska komisija je u proljetnim prognozama podigla očekivanu stopu rasta za Hrvatsku na 3,3 posto, a prosjek glavnih ekonomista hrvatskih banaka iz ovih HUB Izgleda podudara se sa stavom ekonomista Europske komisije”, istaknuli su.
Propeler potrošnje
Prema procjenama domaćih ekonomista, rast će u 2024. prvenstveno biti pogonjen osobnom potrošnjom koja bi trebala u prosjeku porasti za 4,5 posto, pri čemu najmanje optimistični ekonomist prognozira da rast od 3,9 posto, a najoptimističniji za 5,1 posto. Slijede investicije, čija je očekivana stopa rasta 3,8 posto, dok bi izvoz trebao porasti za 2,7 posto.
“Uz smirivanje inflacije oko 3,2 posto i dvoznamenkasti rast prosječne nominalne plaće, neizbježan je snažan doprinos osobne potrošnje rastu. No, dio rasta plaća povezan je s povećanim državnim izdacima i deficitom”, kažu iz HUB-a. Pritom ekonomisti u prosjeku očekuju da će deficit opće države iznositi oko 2,5 posto BDP-a.
Usporavanje inflacije
Kada je riječ o prognozama za 2025., HUB predviđa rast od 2,8 posto, a Komisija od 2,9 posto. “Usporavanje u 2025. ne bi trebalo biti osjetno”, kažu iz HUB-a. Ekonomisti prognoziraju da će doprinos izvoza, čiji se rast očekuje po stopi od 3,6 posto, preuzeti primat u odnosu na osobnu potrošnju, čiji bi rast mogao usporiti na oko tri posto, dok bi investicije mogle imati sličan doprinos kao i u ovoj godini.
Prognoziraju daljnji pad stope nezaposlenosti, s 5,7 posto u ovoj na 5,4 posto u idućoj godini, dok bi inflacija trebala dodatno usporiti, na oko 2,6 posto. Tu je i prognoza osjetno sporijeg rasta plaća nego u ovoj godini, za 5,6 posto, ali i isto tako i osjetno manjeg deficita proračuna, od 0,8 posto BDP-a, što bi trebalo dovesti omjer javnog duga ispod praga od 60 posto.
Upitani kako vide buduće odluke Europske središnje banke o kamatnim stopama, ekonomisti su složni da se u ovoj godini mogu očekivati još dva spuštanja od po 25 baznih bodova, što bi temeljnu kamatnu stopu svelo na 3,25 posto na kraju godine.
Pokazatelji komentirani u Izgledima temelje se na prosječnim prognozama članova Kluba glavnih ekonomista, uključujući Ivanu Jović iz Privredne banke Zagreb (PBZ), njenog zamjenika Hrvoja Doleneca, Alena Kovača iz Erste banke te Zrinku Živković-Matijević iz Raiffeisen banke.
