Pregovori SAD-a i Ukrajine o mirovnom planu u Ženevi završeni su nakon intenzivnih diplomatskih napora u nedjelju, a svi ključni pregovarači napustili su grad. Kako javlja BBC, Američki državni tajnik Marco Rubio je otišao sinoć, a ukrajinska delegacija se također vratila u Kijev. Rubio je dao do znanja da je rad na mirovnom prijedlogu proces koji je bio u pripremi tri tjedna prije pregovora na visokoj razini i da će se nastaviti nakon sastanka u Ženevi.
“Postoji nekoliko tehničkih stavki od kojih očekujemo odgovore ili prijedloge u idućih 24 sata. Dakle, ovo je proces u tijeku.” Ideja SAD-a bila je okupiti dužnosnike visoke razine za istim stolom u nedjelju kako bi pokušali “izgladiti” neka pitanja, a američki državni tajnik rekao je da je postignut “velik napredak”. Sudionici pregovora sada će izvijestiti predsjednike svojih država o detaljima, zaključcima i rezultatima pregovora. Podsjetimo, Rubio je zadržao optimističan ton u Ženevi nakon dana prepunog preokreta i intenzivnih pregovora usmjerenih na to kako bi se skeptičnu Ukrajinu uvjerilo da prihvati najnovije američke prijedloge za okončanje brutalnog ruskog rata.
“Čak je i predsjednik Donald Trump, koji je samo nekoliko sati ranije javno ukorio ukrajinsko vodstvo zbog onoga što je nazvao nedostatnom zahvalnošću, sada bio prilično zadovoljan izvješćima o ostvarenome napretku“, dodao je Rubio. „Neću ulaziti u detalje tema o kojima smo razgovarali, jer je ovo proces koji još traje“, rekao je Rubio, ali je u drugim komentarima sugerirao da preostale stavke nisu nepremostive.
Veliki problemi ostaju
Iako se kod Amerikanaca nazire dobra mjera optimizma, pojavili su se glasovi koji naglašavaju ono o čemu zasad svi šute, a to je da stvari možda ne napreduju tempom kojim bi to Trump želio, a upitno je koliko će biti volje za kompromisom oko točaka dubokih podjela između Rusije i Ukrajine. Predsjednik Finske Alexander Stubb rekao je da pozdravlja napredak postignut na razgovorima u Ženevi, no i dalje postoje veliki problemi koji trebaju biti riješeni. Stubb također ističe da će se svaka odluka koja spada u nadležnost EU-a ili NATO-a raspravljati i donositi zasebno od strane njihovih članica.
S druge strane, predsjednik Ukrajine ocijenio je ovo “kritičnim trenutkom” te naglasio da Ukrajina „usko surađuje s SAD-om i ostalim europskim partnerima kako bi definirala korake“ za okončanje rata. „Putin želi pravno priznanje onoga što je ukrao, kako bi prekršio princip teritorijalnog integriteta i suvereniteta. To je glavni problem. Svi razumijete što to znači“, rekao je. Putin to želi „ne samo od Ukrajine, već od cijelog svijeta, i to je vrlo opasno“.
Zelenski dodaje da su tijekom dosadašnjih razgovora uspjeli zadržati „vrlo osjetljive točke“ na stolu, uključujući oslobađanje svih ukrajinskih ratnih zarobljenika i povrat otete ukrajinske djece. No, potvrđuje i da je glavni problem Putinov zahtjev za priznavanjem teritorija koji je Rusija otela Ukrajini. “Granice se ne mogu mijenjati silom”, rekao je predsjednik Ukrajine pa pozvao da se pritisne Rusiju. Kaže da ima još posla i poziva na odluke o korištenju zamrznute ruske imovine „Agresor mora u potpunosti platiti za rat koji je započeo“, rekao je Zelenski.
Može li Ukrajina zaista pristati na američki mirovni plan?
S obzirom na duboke kompromise koje se od Ukrajine traži da napravi u javno dostupnoj verziji američkih mirovnih prijedloga, za koje se smatra da snažno idu u korist Rusiji, tvrdnja da se oni mogu lako prevladati zvuči nevjerodostojno. Primjerice, prijedlog da Ukrajina preda ključne teritorije u regiji Donbas na istoku zemlje, koje je Rusija anektirala, ali ne i u potpunosti osvojila, već je dugo bila nepremostiva crvena linija za Kijev. Naime, to područje uključuje „pojas tvrđava“, niz snažno utvrđenih gradova i mjesta koji se smatraju ključnima za ukrajinsku sigurnost.
Američki prijedlozi koje je vidio CNN sugeriraju da bi to područje postalo ruska demilitarizirana zona u koju se ruske vojne snage ne bi smjele ulaziti. No narediti ukrajinskoj vojsci da preda zemlju za koju su njezini vojnici ginuli, bilo bi vrlo teško. Isto vrijedi i za predloženo ograničenje ukrajinskih oružanih snaga. Iako je u američkom planu postavljeno na najviše 600.000 vojnika, europski dužnosnici kažu da strahuju kako bi takvo ograničenje ostavilo zemlju ranjivom na buduće napade.
No Washington, očito još odlučniji provesti mirovni sporazum, jasno je dao do znanja da očekuje da se Ukrajina povinuje, prijeteći povlačenjem američke vojne pomoći Kijevu i dopuštanjem da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, prema riječima predsjednika Trumpa, „ratuje do mile volje“.
Oglasio se Kremlj: Nismo ništa dobili, nema planova za sastanak
U nedjeljnom večernjem priopćenju iz Washingtona, Bijela kuća je objavila da Ukrajinci vjeruju kako najnoviji nacrt mirovnih prijedloga „odražava njihove nacionalne sigurnosne interese“, nakon različitih izmjena i pojašnjenja izrađenih uz doprinos vodećih američkih, ukrajinskih i europskih dužnosnika u Ženevi. Čak i ako trenutačni nacrt američkog mirovnog prijedloga sada zaista odgovara Ukrajini, vrlo je moguće da više neće odgovarati Rusiji, koja je dosljedno odbijala odustati od svojih maksimalističkih zahtjeva. A Kremlj se do sada suočio s gotovo nikakvim američkim pritiskom da to učini.
Kremlj kaže da nije primio ažurirani mirovni plan nakon vikend razgovora između američkih i ukrajinskih dužnosnika u Ženevi. Govoreći jutros, glasnogovornik Dmitrij Peskov kaže da administracija Vladimira Putina prati rasprave i razumije da su napravljene „neke prilagodbe“ mirovnim planovima koje je Rusija ranije primila. No dodaje: „Do sada nismo ništa primili službeno.“ Peskov također kaže da ne postoje planovi za ruske razgovore s američkom delegacijom o Ukrajini ovog tjedna.
U Ženevi je državni tajnik Rubio opetovano izbjegavao pitanja hoće li SAD očekivati da i Rusija, a ne samo Ukrajina, napravi značajne ustupke. Ali ako je Bijela kuća doista ozbiljna u postizanju onoga što sada naziva „trajnim, sveobuhvatnim mirom“ u Ukrajini, nekako uvjeriti Kremlj na kompromis možda je njezina najbolja prilika, piše u analizi CNN.
