Nova šefica MI6, i prva žena na toj dužnosti, Blaise Metreweli, po prvi je put održala javni govor otkako je 1. listopada preuzela ovu dužnost od dotadašnjeg čelnika Sir Richarda Moorea.
Znatnim svojim dijelom govor je bio fokusiran na Rusiju, de facto u kontekstu pravog obavještajnog i hibridnog rata između Velike Britanije i te zemlje.
Kao dokaz tome najbolje svjedoče njene riječi iz jučerašnjeg govora u službenim prostorijama MI6 u Londonu, pred odabranim novinarima:
„Prekinut ću tradiciju i neću vam dati obilazak globalnih prijetnji, već ću se ovdje fokusirati na Putinovu Rusiju. Svi se i dalje suočavamo s prijetnjom agresivne, ekspanzionističke i revizionističke Rusije koja nastoji pokoriti Ukrajinu i uznemiravati NATO. Smatram potresnim što su stotine tisuća ljudi poginule, a broj žrtava raste svakim danom, zbog Putinovih povijesnih iskrivljavanja i njegove kompromitirane želje za poštovanjem. On odugovlači pregovore i prebacuje troškove rata na vlastito stanovništvo.
Ali Putin ne bi trebao sumnjati, naša podrška je trajna. Pritisak koji vršimo u ime Ukrajine bit će održiv. Jer je to temeljno ne samo za europski suverenitet i sigurnost već i za globalnu stabilnost.
Uz mučni rat, Rusija nas testira u sivoj zoni taktikama koje su tik ispod praga rata. Važno je razumjeti njihove pokušaje maltretiranja, zastrašivanja i manipulacije, jer to utječe na sve nas.“
Govor nove čelnice MI6 objavila je službena stranica britanske vlade i možete ga pogledati ovdje i na priloženom videu niže u tekstu.
Mi smo odabrali nešto kraću verziju koju je objavio BBC i koju prenosimo kako slijedi ispod.
Glavna geopolitička zagonetka: Kako SAD u strateškom suparništvu gubi od siromašnije Kine
“Sada djelujemo u prostoru između mira i rata”
Nova šefica MI6 rekla je da “sada djelujemo u prostoru između mira i rata” dok je iznosila “isprepletenu mrežu sigurnosnih izazova” na čijem rješavanju služba radi.
Također je naglasila “prijetnju agresivne, ekspanzionističke i revizionističke Rusije” referirajući se na rat u Ukrajini, inzistirajući da će UK nastaviti vršiti pritisak na ruskog predsjednika Vladimira Putina u ime Ukrajine – piše britanski BBC.
Gđa. Metreweli iskoristila je svoj govor u ponedjeljak kako bi ukazala na slučajeve pojavljivanja dronova iznad zračnih luka i zračnih baza te kibernetičke napade na infrastrukturu kao primjere ruskog takozvanog hibridnog ratovanja i taktika sive zone.
„Važno je razumjeti njihove pokušaje maltretiranja, zastrašivanja i manipulacije, jer to utječe na sve nas“, rekla je.
Osvrćući se na nedavno sankcioniranje ruskih subjekata optuženih za vođenje informacijskog ratovanja, gđa Metreweli je primijetila: “Izvoz kaosa je značajka, a ne greška u ovom ruskom pristupu međunarodnom angažmanu.”
Zapadne sankcije su zasigurno oštetile rusko gospodarstvo , usmjeravajući njegov izvoz na istok, prema Kini i Indiji. Ali oni nipošto nisu uspjeli promijeniti Putinovu odlučnost da vodi rat protiv Ukrajine sve dok ona ne popusti pred njegovim zahtjevima za teritorijem i, u konačnici, odanošću Moskvi.
„Ne samo nove tehnologije, već i mudrost njihove primjene“
U međuvremenu, gđa Metriweli je opisala “odlučujući izazov 21. stoljeća” kao “ne samo tko posjeduje najmoćnije tehnologije, već tko ih vodi s najvećom mudrošću”.
„Sama moć postaje sve difuznija, nepredvidljivija jer se kontrola nad tim tehnologijama prebacuje s država na korporacije, a ponekad i na pojedince“, rekla je.
Odgovor na prijetnju koju predstavlja Rusija uključivao bi uvođenje tehnologije i razumijevanja tehnologije u sve što MI6 radi, rekla je, istovremeno jasno dajući do znanja da je posebno područje interesa učenje novih tehnologija.
Pridruživši se MI6-u 1999. godine, stigla je na najvišu poziciju preko odjela Q. Nazvan po izmišljenom odjelu MI6 u špijunskim knjigama Iana Fleminga, ovo je stvarni, interni, strogo povjerljivi dio Tajne obavještajne službe koji dizajnira vrste naprava i spravica koje agentima omogućuju komunikaciju sa svojim nadređenima, a da pritom ne budu otkriveni i uhvaćeni.
Gđa. Metriweli pozvala je sve svoje obavještajne časnike da savladaju tehnologiju, “ne samo u našim laboratorijima, već i na terenu, u našim zanatima…
“Postat ćemo jednako ugodni s linijama [računalnog] koda kao što smo s ljudskim izvorima, jednako tečni u Pythonu kao što smo u više jezika.”
Python, programski jezik, mogao bi neke iznenaditi kao primjer, s obzirom na to da postoji već više od tri desetljeća. Ali njezina poanta neće promaći muškarcima i ženama koji su odabrali raditi u mračnom svijetu špijunaže.
U doba kada su podaci ključni, kada se špijuni više ne mogu oslanjati na lažne identitete kada ih biometrijskim skeniranjem mogu razotkriti u sekundama na granicama i kontrolnim točkama, MI6 mora dokazati da još uvijek može biti relevantan.
Atlantski bastion: Veliki vojni projekt za suzbijanje ruskih podmornica
