Najnoviji podaci Centralne banke Bosne i Hercegovine pokazuju da su krajem rujna ove godine ukupni depoziti građana u bankama iznosili 18,88 milijardi KM, što je povećanje od 1,94 milijarde KM ili 11,5 posto u odnosu na isti period prošle godine.
Depoziti građana čine 52,1 posto ukupnih depozita u bankarskom sektoru te predstavljaju ključnu osnovu za stabilno financiranje i funkcioniranje banaka. Prema navodima Centralne banke BiH, povjerenje građana u bankarski sektor i domaću valutu – konvertibilnu marku (KM) – nastavlja rasti.
Oročeni i štedni depoziti dosegnuli su 5,65 milijardi KM (29,9 posto ukupnih depozita građana), što je rast od 6,5 posto na godišnjoj razini. Depoziti po viđenju iznosili su 3,85 milijardi KM (20,4 posto) uz rast od 6,1 posto, dok su transakcijski računi porasli na 9,38 milijardi KM (49,7 posto), što je rast od 17,3 posto u odnosu na prošlu godinu.
Depoziti u domaćoj valuti porasli su za 16,8 posto, uglavnom zahvaljujući povećanju iznosa na tekućim računima, dok su depoziti u stranim valutama zabilježili rast od 4,7 posto.
Centralna banka BiH ističe da ovi pokazatelji potvrđuju rast povjerenja u stabilnost bankarskog sektora i konvertibilne marke. No, pitanje je – odražavaju li ovi podaci stvarno stanje štednje u zemlji?
Veliki jaz između bogatih i siromašnih
Prema mišljenju ekonomskih stručnjaka, podaci o rastu štednje zapravo prikrivaju veliku socijalnu nejednakost.
„Ti podaci ne govore ništa o realnoj štednji građana, već ukazuju na golemi jaz između bogatih i siromašnih. Štednju drži mali broj ljudi, možda pedesetak ili šezdesetak računa na kojima ‘leži’ novac“, kaže prof. dr. Muamer Halilbašić, direktor Ekonomskog instituta u Sarajevu.
Ekonomist Igor Gavran potvrđuje ovu tezu:
„Društvo nam je klasno podijeljeno. Sve je više građana koji jedva preživljavaju i zadužuju se, čak i oni s redovnim primanjima, dok manjina bogatih ima višak novca koji može odlagati na štednju.“
Dodaje i da se štednja povećava jer nema alternativnih načina ulaganja – tržište kapitala ne funkcionira, investicijsko zlato je teško dostupno, a ulaganje u nekretnine zahtijeva velike iznose i nije likvidno.
„Banke to znaju i koriste situaciju. Budući da praktički nemaju konkurenciju, nude sramotno niske kamate na štednju, dok istodobno plasiraju te iste depozite kao kredite po znatno višim kamatama“, zaključuje Gavran.
„Štedjeti može samo onaj tko ima“
Predstavnici udruga za zaštitu potrošača podsjećaju da je štednja uvijek poželjna – ali sve manje dostižna.
„Štedjeti može samo onaj tko ima. Tko nema, on preživljava. Onaj s plaćom od 5.000 maraka može odvajati, ali onaj s tisuću maraka jedva pokrije osnovne troškove. Kod nas srednje klase praktički više nema“, kaže Šukrija Dupčanin iz Udruge za zaštitu potrošača Brčko Distrikta.
Stručnjaci savjetuju da bi idealno bilo imati ušteđeno barem tri mjesečne plaće, no većina građana to ne može postići.
„Treba prvo podmiriti kredite, režije i osnovne troškove. U kupovinu ići s popisom i ne kupovati nepotrebno. Ako je moguće, od svake plaće odvojiti barem mali iznos – sve je stvar navike“, savjetuje Marin Bago, predsjednik Udruge potrošača Futura.
Život na rubu
Redžo Omerbašić iz Udruge potrošača Odžak i Orašje ističe kako ovi podaci prikazuju samo mali broj bogatih građana koji imaju višak novca:
„Pola stanovništva jedva preživljava, mnogi su zaduženi i žive u minusu. Ne vjerujem ni u službene brojke – banke imaju svoje kvote i ciljeve, a tko to uopće nadzire? To bi trebala biti zadaća Agencije za bankarstvo BiH.“
S obzirom na to da je minimalna plaća u Federaciji BiH 1.000 KM, najniža mirovina 599 KM, a nezaposlenih više od 250 tisuća, štednja za većinu građana ostaje – nedostižan luksuz.
Kako kaže narodna poslovica: „Pokrij se koliko ti je jorgan dug.“
A ako ste među rijetkima koji mogu – štedite dok još možete, jer sutra možda neće biti prilike.
