Rast plaća i zaposlenosti omogućio je hrvatskim građanima da i ove godine ubrzano nastavljaju akumulirati svoje bogatstvo. Već treću godinu za redom financijska imovina kućanstva raste po visokim stopama, višim od prosjeka Europske unije, iako najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB) otkrivaju da se u prvom tromjesečju ove godine taj rast blago usporio.
Na kraju prvog tromjesečja ove godine ukupna financijska imovina kućanstava iznosila je 107 milijardi eura, što je 1,1 posto više nego na kraju prošle godine. U odnosu na isto razdoblje lani građani su na svojim računima (bankovnim i investicijskim) akumulirali 9,2 posto više financijske imovine, odnosno u godinu dana povećali su svoje bogatstvo za devet milijardi, otkrivaju najnoviji podaci HNB-a.
Prvi izbor depoziti
Iako i dalje građani najviše vjeruju štednji u bankama – depoziti su i dalje najznačajnija stavka financijske imovine kućanstava – akumuliranju bogatstva u prvom kvartalu 2025. najviše su doprinijela ulaganja na dionice, koja su po popularnosti zamijenila ulaganja u državne vrijednosnice.
“U prvom tromjesečju 2025. godihne došlo je do smanjenja ulaganja kućanstava u obveznice Republike Hrvatske i povećanje depozita i ulaganja u investicijske fondove, što je uz rast vrijednosti kotiranih poduzeća na Zagrebačkoj burzi dovelo do toga da najveći doprinos rastu financijske imovine kućanstava ima rast ulaganja u vlasnički kapital i dionice investicijskih fondova”, pojašnjavaju u HNB-u.
S druge strane, povećale su se i financijske obveze kućanstava na 29 milijardi eura, što je za 2,8 posto više u odnosu na kraj 2024., dok su se u godini dana financijske obveze kućanstava povećale za 2,8 milijarde eura ili 10,8 posto. Ta kretanja rezultirala su povećanjem financijske neto vrijednosti kućanstava na 78,7 milijardi eura ili 0,5 posto više nego na kraju prethodnog tromjesečja, dok je neto imovina građana u godinu dana porasla za 6,2 milijardi eura ili 8,6 posto.
“Time je neto vrijednost sektora kućanstava usporila ubrzani rast koji je započeo u prvom tromjesečju 2023. godine”, primjećuju u HNB-u.
Financijski jači
Ovaj trend snažnog realnog rasta (i imovine i neto vrijednosti) traje od kraja 2022. godine, što potvrđuje nastavak financijskog jačanja hrvatskih kućanstava unatoč rastu i obveza. Taj trend ogleda se i u odnosu financijske imovine kućanstava i BDP-a koji je na kraju prvog tromjesečja 2025. iznosio je približno 123 posto.
To znači da je vrijednost financijske imovine hrvatskih kućanstava bila oko 1,23 puta veća od bruto domaćeg proizvoda za isto razdoblje. Ovaj pokazatelj ilustrira ukupnu financijsku snagu kućanstava u usporedbi s veličinom nacionalnog gospodarstva, koje je u Hrvatskoj i dalje niže od prosjeka Europske unije (217 posto).
Osim samog rasta bogatstva kućanstva, pažnju privlači značajan porast ulaganja u državne obveznice, trezorske zapise Ministarstva financija i investicijske fondove u posljednje dvije godine, što ukazuje na određena preslagivanja u portfelju kućanstava i sve većem okretanju građana prema ulaganjima na tržištu kapitala. Iako je ono skromnije nego u razvijenijim članicama EU-a, najnoviji podaci središnje banke otkrivaju da se Hrvatska sve više približava trendovima zapadne i sjeverne Europe.
