Nenad Panian, gradonačelnik Dugog Sela je na poziv Privredne komore Srbije tijekom lipnja boravio u Beogradu gdje je sudjelovao u panel raspravi komunalne konferencije Public Utilities For All.
Potom je na poziv francuske multinacionalne korporacije Suez / Veolia koja je kroz koncesiju izgradila energanu na komunalni otpad u Vinči posjetio samo postrojenje u probnom radu, neposredno pred njegovo službeno puštanje u pogon 1.7. ove godine. Panian je u sklopu delegacije komunalnog sektora prethodno još krajem prošle godine posjetio sjedište tvrtke Suez u Parizu, kao i komunalna postrojenja u Parizu, te u gradovima Le Havre i Versailles, čime se na licu mjesta upoznao s glavnim karakteristikama modela “waste to energy” te sa strogom francuskom okolišnom regulativom.
Beogradska energana je snage 103 MW i nalazi se u Centru za gospodarenje otpadom u Vinči, izgrađenom kroz javno-privatno partnerstvo. Na lokaciji u Vinči se na novom odlagalištu zbrinjava dio otpada (oko 170.000 tona) te se proizvodi električna i toplinska energija iz miješanog komunalnog otpada (oko 340.000 tona). U Centar bi se godišnje trebalo dopremiti oko 510.000 tona otpada (što je bila količina beogradskog otpada u trenutku početka projekta), međutim, količina dopremljenog otpada je već sada u porastu, budući da se prošle godine ukupno dopremilo oko 630.000 tona otpada, a u energani će godišnje završiti oko 60% ukupno prikupljenog otpada. Zapravo, nominalni kapacitet je 43,6 t/sat i francusko/japanski koncesionari ističu kako se u Vinči sada proizvodi “zelena električna i toplinska energija”, što je prvi slučaj u ovom dijelu Europe.
Koncesionar je međunarodni konzorcij ulagača sastavljen od vodećih tvrtki – japanske kompanije Itochu, francuske korporacije Veolia Grupa koja je nedavno preuzela najvećeg nacionalnog konkurenta tvrtku Suez, a koji je pred više godina započeo proces izgradnje Centra u Beogradu. U vlasništvu je i paneuropski fond Marguerite sa sjedištem u Luksemburgu. U JPP projektu sudjeluju i nadležne službe za zaštitu okoliša Grada Beograda, kao i javna komunalna i elektroenergetska poduzeća. Projekt u vrijednosti od skoro 400 mil. EUR realiziran je uz podršku Međunarodne financijske korporacije (IFC), Europske banke za obnovu i razvitak (EBRD) i Austrijske razvojne banke (Oesterreichische Entwicklungsbank AG – OeEB). Sukladno ugovoru, tvrtka Beo Čista Energija d.o.o. je u sklopu Centra za gospodarenje otpadom u Vinči izgradila više novih postrojenja s ciljem pružanja usluga gospodarenja otpadom, njegovog zbrinjavanja, ponovne upotrebe i odlaganja, kao i pretvorbe otpada u energiju, a postrojenje je bilo u probnom radu od 2022. godine.
U najnovijem priopćenju tvrtke Beo Čista Energija d.o.o. navodi se kako su u potpunosti preuzeli upravljanje Centrom i energetskim postrojenjem te kako će energana osigurati električnu energiju za pet posto i toplinsku energiju za deset posto beogradskih kućanstava, čime se Beograd svrstava uz sam bok mnogim europskim prijestolnicama koje na sličan način rješavaju rastući problem sa zbrinjavanjem komunalnog otpada.
Nakon posjete Centru i energani u Beogradu gradonačelnik Panian je izjavio:
Zagrebačka županija već sada ima ozbiljan problem s komunalnim otpadom, a situacija s otpadom u Gradu Zagrebu dodatno povećava pritisak na sve gradove i općine u prstenu. Ne razumijem kako mogu uredno funkcionirati energane u Kopenhagenu ili u Bruxellesu, ili poznati slučaj iz Beča, a ne mogu slične energane u Hrvatskoj, koja je među najgorim EU zemljama kada je u pitanje odlaganje komunalnog otpada na odlagališta.
S kolegama gradonačelnicima sam prethodnih godina bio i u Istanbulu u posjeti najvećoj europskoj spalionici otpada koja je uz pomoć bioplinskih postrojenja također riješila cijele planine komunalnog otpada koji se desetljećima gomilao na periferiji višemilijunskog grada. Energana s japanskom tehnologijom se pokazala kao jedino učinkovito rješenje, a gradske vlasti su zadovoljne jer komunalni otpad i njegovo nekontrolirano odlaganje više nisu prijetnja za okoliš, nego se otpad učinkovito pretvara u energiju. Mnoge razvijene zemlje pokazuju kako se treba odlučno uloviti u koštac s komunalnim otpadom, pa osim što rade na prevenciji i smanjivanju nastanka otpada, kao i na recikliranju prikupljenih sirovina, tako rade i na trajnom rješavanju nereciklabilnog ostatka koji može biti zatrpan u zemlju ili energetski oporabljen. Hrvatska uporno izbjegava transformaciju otpada u energiju i nastavlja sa starom politikom punjenja odlagališta.
Čestitam kolegama u Beogradu koji su na ovaj način kroz koncesiju dugoročno riješili problem gomilanja otpada, a postrojenje za proizvodnju električne i toplinske energije pomaže u ublažavanju energetskih potreba grada. Posjetio sam i staru beogradsku deponiju u neposrednoj blizini Centra, a ista s preko deset milijuna tona nagomilanog otpada izgleda zastrašujuće, no za nju je sada poboljšana zaštita od požara i riješeno je pročišćavanje otpadnih voda prije njihovog slijevanja u Dunav. Iz slučaja Vinča i Hrvatska može izvući pouke i preporuke. Nema dvojbe kako Hrvatskoj trebaju suvremena, moderna, ekološka i praktična rješenja po uzoru na druge europske metropole poput Pariza, Helsinkija ili Stockholma i krajnje je vrijeme da se i u Hrvatskoj započne proces transformacije komunalnog otpada u energiju.
Komentari
