Gradonačelnik grada Rijeke, Marko Filipović sudjelovat će na drugoj konferenciji OTPAD 360° koju organiziraju ZGRADOnačelnik.hr i Motus media, uz programsko partnerstvo Udruge gradova u RH i Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na panel raspravi s gradonačelnicima najvećih gradova u Hrvatskoj raspravljat će budućnosti gradskih politika u gospodarenju otpadom, a uoči konferencije opisao je s kojim se poteškoćama susreću, kako ih rješavanju, ali i pohvalio projekt Riperaj gdje građani mogu besplatno popraviti svoje stvari.
Koje prepreke su najveći izazov u provedbi održivih politika gospodarenja otpadom u vašem gradu?
Za uspješnu primjenu sustava gospodarenja otpadom i dostizanje ciljeva koji su pred nas postavljeni neophodno je da svi akteri uključeni u lanac gospodarenja otpadom postupaju u dobroj vjeri i u skladu s odredbama relevantnih propisa.
Zakonska rješenja
Prije svega, važno je da sam zakonodavac vodi računa o primjedbama davatelja javne usluge, jedinica lokalne samouprave i građana prilikom donošenja ili izmjene propisa. Primjerice, nakon stupanja na snagu važećeg Zakona o gospodarenju otpadom u javnosti je stvoren veliki otpor s obzirom na činjenicu da je Zakon propisao da se na području pružanja javne usluge primjenjuje jedinstvena cijena obvezne minimalne javne usluge za korisnika usluge razvrstanog u kategoriju korisnika koji nije kućanstvo.
Ujedno se ističe da je zakonodavac u Zakonu o gospodarenju otpadom predvidio određena drugačija rješenja od onih predviđenih Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (zakon je bio na snazi do 31. srpnja 2021., op.ur), za koje se pokazalo da su rezultirala otežanom primjenom u praksi. Naime, ranije je cijena obvezne minimalne javne usluge bila utvrđena cjenikom davatelja javne usluge, pri čemu je davatelj usluge bio dužan ishoditi suglasnost izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave na cjenik. Ovakav način donošenja cjenika bio je svrsishodan i operativan te je usporediv sa zakonskim rješenjem koji se odnosi na komunalne usluge. Novim zakonskim rješenjem predviđeno je da iznos cijene minimalne javne usluge mora biti sadržan u odluci o načinu pružanja javne usluge koju donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave.
U gradu Rijeci u tijeku je uspostava individualnog sustava gospodarenja komunalnim otpadom. U skladu s Odlukom o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području grada Rijeke, spremnici za komunalni otpad moraju se nalaziti na obračunskom mjestu kod korisnika u za to predviđenim zaključanim ili ograđenim prostorima, odnosno smješteni na bilo koji drugi način kojim se onemogućava pristup trećim osobama te dostupni na mjestima za primopredaju u ugovorenim terminima. U slučaju kada ne postoji takva mogućnost smještaja spremnika za komunalni otpad na obračunskom mjestu kod korisnika, javna usluga se pruža putem zajedničkih spremnika na površini javne namjene na primjerenoj udaljenosti od obračunskog mjesta korisnika.
Odabir spremnika
U listopadu 2022. godine gradonačelnik Grada Rijeke, nakon prezentiranja različitih modela spremnika gradskim vijećnicima Grada Rijeke i javnosti, donio je zaključak kojim se utvrđuje da se kao model zajedničkih spremnika za sakupljanje komunalnog otpada na području grada Rijeke na površini javne namjene odabire predstavljeni model broj 2 – implementacija nadzemnih spremnika velikih kapaciteta od 2 do 4 m3, uz mogućnost kombinacije tehnologija iz ostalih predloženih modela kada je to potrebno zbog urbanističkih specifičnosti pojedinih područja grada Rijeke. Ovaj model ima brojne prednosti, zbog čega je i izabran, a podrazumijeva metalne i otporne spremnike velikog kapaciteta koji su zaštićeni od prevrtanja te su vatrootporni, a sprečavaju i širenje neugodnih mirisa te je onemogućen ulaz štetočinama.
Istim Zaključkom zaduženo je Povjerenstvo za utvrđivanje lokacija zajedničkih spremnika za sakupljanje komunalnog otpada na površini javne namjene da na prijedlog KD Čistoća utvrdi nove lokacije i modele zajedničkih spremnika na području grada Rijeke.
U postupku utvrđivanja lokacija za smještaj spremnika kao prepreka pokazala se činjenica da je područje grada Rijeke urbanistički vrlo specifično te je stoga izuzetno zahtjevno u smislu pronalaženja lokacija za zajedničke spremnike velikih kapaciteta. Povjerenstvo je dužno u svakom trenutku voditi računa o velikom broju različitih faktora, primjerice, o imovinsko pravnom statusu lokacije, o sigurnosti prometa, o tome predstavlja li lokacija spremnika smetnju instalacijama, je li omogućen pristup vozilima KD Čistoća i slično.
Naposljetku, kada se odabere optimalna lokacija za smještaj zajedničkih spremnika, u praksi se često događa da je dio građana kojima su spremnici namijenjeni zadovoljno odabranom lokacijom, dok dio građana smatra da bi lokacija spremnika trebala biti na nekom drugom mjestu. Nažalost, s obzirom na to da su spremnici namijenjeni većem broju korisnika, nije uvijek moguće pronaći lokaciju koju će svi građani smatrati idealnom. Međutim, u takvim slučajevima, uvažavajući činjenicu da sustav predstavlja novinu i da je građanima potrebno izaći u susret prilikom njegove uspostave, Povjerenstvo svaki zahtjev građana dodatno razmotri, po potrebi održi sastanke na terenu s predstavnicima suvlasnika i u slučaju da se utvrdi da je to moguće i svrsishodno, usvoji zahtjev građana.
Suradnja s građanima
Iako je svaki oblik suradnje s građanima nužan, osobito prilikom uvođenja nekog novog sustava, moramo istaknuti da ovakav način postupanja djelomično usporava proces same implementacije. Također, u praksi se primjećuje da određeni broj građana ima stanoviti otpor prema smještaju spremnika u svojoj okućnici. Zakonom o gospodarenju otpadom propisano je da javna usluga uključuje, između ostalog, uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada i reciklabilnog komunalnog otpada na lokaciji obračunskog mjesta korisnika usluge. Istim je Zakonom definirano i da obračunsko mjesto predstavlja adresa nekretnine korisnika javne usluge, kao i da je korisnik usluge dužan odgovarati za postupanje s otpadom i spremnikom na svom obračunskom mjestu.
Međutim, dio građana ne želi smjestiti spremnike u svoju okućnicu, iako za to imaju mogućnosti. U takvim okolnostima, Povjerenstvo nastoji pojasniti pisanim putem ili održavanjem terenskih sastanaka da iako je pojedinačnim građanima važno da se određena problematika riješi u njihovu korist, stručne službe dužne su voditi računa o pravima i interesima svih građana podjednako, odnosno između ostalog voditi računa o tome da se javne površine zauzimaju samo kada je to neophodno i kada se ne može iznaći drugi način za smještaj spremnika.
Naposljetku, valja istaknuti da iako implementacija svakog novog sustava podrazumijeva određene poteškoće u početku, većina građana prihvaća novi sustav i vodi računa o pravilnom odlaganju otpada. U gradovima i općinama riječkog prstena sustav je već implementiran te je nakon nekog vremena njegove provedbe postalo jasno da je unatoč inicijalnim poteškoćama sustav zaživio. Nažalost, manjina građana i nadalje kreira komunalni nered i neadekvatnim odvajanjem otpada obezvrjeđuje prikupljene reciklabilne frakcije u čije su odvajanje odgovorni i savjesni građani uložili puno truda. Navedeno predstavlja problem koji se nastoji riješiti različitim mehanizmima, ponajprije edukacijom građana o važnosti odvajanja otpada, ali i kažnjavanjem pojedinaca koji postupaju suprotno pravilima o gospodarenju otpadom te ne vode računa o zaštiti okoliša.
Minimiziranje proizvodnje otpada
Nužnost uspostave spomenutog sustava ne proizlazi samo iz obveze poštivanja odredbi Zakona i općih akata same jedinice lokalne samouprave ili iz financijskih posljedica koje eventualno nepoštivanje navedenih odredbi donosi, već i iz činjenica da zaštita okoliša predstavlja jedan od najvažnijih ciljeva Europske unije, Republike Hrvatske pa i samog Grada Rijeke. Naime, prema podacima Europske unije, ako nastavimo iskorištavati resurse dosadašnjim tempom, do 2050. ćemo trebati resurse triju planeta Zemlje. Svaka naša aktivnost utječe na stanje okoliša pa tako zagađenjem zraka, vode i tla ugrožavamo biljni i životinjski svijet, ljudsko zdravlje i cjelokupni život na Zemlji.
Pravilnim gospodarenjem otpadom smanjuju se troškovi za sirovine, štedi energija, ljudsko zdravlje zdravije te se dugoročno osigurava opstojnost planete i resursa nužnih za život.
Ovakvo shvaćanje važnosti zaštite okoliša prepoznao je i Grad Rijeka pa je tako Planom razvoja grada Rijeke za razdoblje 2021.-2027. godine, donesenim na sjednici Gradskog vijeća 11. ožujka 2021. godine utvrđeno kako su klimatske promjene i degradacija okoliša egzistencijalna prijetnja Europi i svijetu. Cilj je Grada Rijeke minimizirati količine neupotrebljivog otpada i razviti sustav gospodarenja otpadom koji će na odgovarajući način odvajati otpad, promicati recikliranje, ali i poticati građane i poslovni sektor na stil života i poslovanja kojim se minimizira proizvodnja otpada.
PRIJAVITE SE NA KONFERENCIJU
Planirate li uključiti građane i privatni sektor u rješavanje problema otpada te koje inovacije ili suradnje smatrate ključnima za uspjeh?
Građani su u ovu problematiku uključeni prvenstveno kroz mjesne odbore, koji predstavljaju oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o pitanjima od njihovog svakodnevnog i neposrednog interesa za život i rad. U Rijeci su osnovana 34 mjesna odbora, a implementacija individualnog sustava gospodarenja komunalnim otpadom odvija se po mjesnim odborima, počevši od mjesnih odbora na rubu grada, prema centru. Prilikom uvođenja sustava u pojedinom mjesnom odboru održavaju se sastanci s predstavnicima mjesnih odbora na kojima ih se upoznaje sa svim bitnim karakteristikama novog sustava te procedurama koje je potrebno provesti.
Vijeće građana
U Rijeci je po prvi put u Hrvatskoj osnovano Vijeće građana koje predstavlja inovativni alat koji omogućava sudjelovanje građana u procesima donošenja odluka na različitim razinama vlasti i razmatranje različitih tema. Vijeće građana Rijeke djelovalo je od 3. studenog do 7. prosinca 2023. godine kao neformalno tijelo uspostavljeno na inicijativu gradonačelnika Rijeke te je obuhvatilo 33 nasumično izabrana člana i članice koji su kroz 7 susreta učili, raspravljali i donosili preporuke o reorganizaciji i unapređenju sustava mjesne samouprave. Vijeće građana izrađuje prijedloge i preporuke donositeljima i provoditeljima odluka na zadanu temu te se u narednim razdobljima može uključiti i u problematiku gospodarenja otpadom.
Riperaj
Kao zanimljivu praksu ističemo i da u Rijeci u okviru KD Čistoće djeluje i Riperaj, prvi takav projekt otvoren u Hrvatskoj. Riperaj predstavlja mjesto na kojem građani mogu besplatno popraviti neispravne sitne kućanske uređaje, razbijeni i oštećeni namještaj, odjeću, igračke i slično uz pomoć majstora koji posjeduju potrebna znanja i vještine. Sama razmjena znanja kao i učenje i dodatno usavršavanje vještina odvija se u središnjem prostoru za zajedničkim stolom, nastojeći vratiti pomalo izgubljene navike popravljanja predmeta, a nimalo ne zanemarujući socijalnu komponentu. Ovakvim pristupom oštećenim predmetima koji bi inače postali otpad, a na mjestu koje je organizirano na funkcionalan način te opremljeno potrebnim alatima, naravno, uz neizostavnu stručnu pomoć, korisnici štede novac, a lokalna zajednica aktivno sudjeluje u uspostavi održive kružne ekonomije.
Dakle, postojanjem ovakvog projekta želi se potaknuti druženje uz rad u profesionalnom i istovremeno opuštenom okruženju, čime se izravno želi potaknuti društvena kohezija i solidarnost te razmjena već pomalo zaboravljenih znanja i iskustava. Tako se ispunjava upravo načelo iz slogana Riperaja – Novo vrijeme za stare stvari. Naravno, to znači i smanjenje stvaranja novog otpada.
Ako uspješna održiva rješenja već postoje u Europi, što nas sprječava da ih u potpunosti implementiramo i u našim gradovima?
U Rijeci je već u tijeku implementacija rješenja koja su testirana u Europi. No svakom sustavu treba vremena da zaživi. Za određena su rješenja potrebna i značajna sredstva te nije uvijek lako pomiriti potrebu za unapređenjima, usvajanjem novih tehnologija i slično, a istovremeno osigurati da usluga i dalje bude jeftina za građane.
Isto tako poznato je i da u zemljama na koje se ugledamo postoje visoke kazne i za najmanje prekršaje u sustavu odlaganja otpada. Kod nas je to još na početku, no KD Čistoća je također krenula s izricanjem kazni, budući da smo tako što dužni i prema velikoj većini građana koja se prilagodila sustavu i prihvaća ga. Važno je pritom da se kazne ne shvaćaju kao način na koji se šteti građanima, nego kao mehanizam koji je usmjeren isključivo na one koji ne odvajaju pravilno otpad i tako utječu negativno na sustav.
Naposljetku, sa zadovoljstvom mogu reći da je Rijeka među prvim većim gradovima koja je krenula s individualiziranim sustavom prikupljanja otpada, da se sustav širi po mjesnim odborima s ciljem da cijeli grad bude pokriven do kraja sljedeće godine, a ne smijemo smetnut i činjenicu da Rijeka još od 2017. godine niti jednu tonu otpada ne odlaže na odlagalište već miješani komunalni otpad predaje na obradu u Centar za gospodarenje otpadom, a sve ostale vrste otpada predaje daljnjim oporabiteljima.
Konferencija OTPAD 360° – jučer smeće, danas problem, sutra sirovina
KADA?U ponedjeljak, 10. ožujka 2025. s početkom u 10 h (registracija od 9:30 h)
GDJE?U Zagrebu u dvorani Market, hotel International, Miramarska cesta 24KAKO SUDJELOVATI? Sudjelovanje na konferenciji je besplatno za sve zainteresirane uz obaveznu prijavu putem online prijavnice.
PRIJAVITE SE
PREUZMITE PROGRAM
