Na dnevnom redu sutrašnje sjednice Vlade HNŽ trebala bi se naći točka dodjele koncesija za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (solarne elektane) za izgradnju solarnih elektrana FNE Pijesci 1, FNE Pijesci 2 i FNE Pijesci 3 na k.č novi premjer 300, 315 i 351 k.o. Pijesci investitora Sivrić d.o.o Mostar.
Uvrštavanju ove točke na dnevni red sjednice županijske vlade protive se aktivisti i mještani Pijesaka okupljeni u Udrugu građana Toprak.
Grad i Županija izdavali dozvole
Oni navode kako je čitav proces koji je doveo do točke dodjele koncesije krajnje upitan zbog načina na koji su izdane urbanističke suglasnosti (Grad Mostar-Odjel urbanizma) i okolišne dozvole (Ministarstvo trgovine, turizma i okoliša HNŽ) bez uključivanja stranki u postupku i bez organiziranja javne rasprave.
MJEŠTANI GUBAVICE I PIJESAKA “Kraci kriminalne hobotnice su zakucali i na vrata Gradskog vijeća”
Mještani naselja Gubavica i Pijesci danas su se ponovno oglasili priopćenjem, a sve zbog problema “uzurpacije državnog zemljišta”, kako kažu, a na kojem će se graditi solari. U svom…
U priopćenju koje potpisuje predsjednik udruge Toprak, Hasan Tojaga, navodi se kako je Ministarstvo trgovine, turizma i zaštite okoliša HNŽ navedenom gospodarskom društvu izdalo okolišne dozvole za izgradnju fotonaponskih elektrana na katastarskim česticama (novi premjer) 300, 315 i 351 k.o. Pijesci bez uključivanja osoba koje su trebale sudjelovati u svojstvu stranke, čime je prekršen Zakon o upravno postupku FBiH.
Također ističu da je nadležni organ (Ministarstvo trgovine, turizma i zaštite okoliša HNŽ) postupio i suprotno odredbama čl.39.st.2. Zakona o zaštiti okoliša HNŽ kojim odredbama je propisano da:
„…Postupak izdavanja okolišne dozvole provodi Ministarstvo uz sudjelovanje zainteresiranih organa na županijskoj i razini jedinice lokalne samouprave kao i sudjelovanje javnosti (javne rasprave, obavještenja mediji i sl.)…“
Navode i da je Grad Mostar, odnosno Služba za građevinske propise prilikom izdavanja urbanističkih suglasnosti u potpunosti prekršila Zakon o upravnom postupku FBiH kao i Zakon o prostornom uređenju HNŽ, a iz razloga što prilikom izdavanja ovih upravnih akata nije kao stranke u postupku uključila suvlasnike/vlasnike susjednih parcela.
Ukazuju i na to da gradsko Vijeće Grada Mostara nije uopće razmatralo zahtjev za dodjelu koncesije jer se ova točka do sada nije uopće našla na Gradskom vijeću.
Što su mještani napravili po tom pitanju?
Mještani kažu kako “Uvažavajući prethodno navedene činjenice mi kao udruga Građana UG Toprak smo podnijeli zahtjev za obnovu postupka izdavanja urbanističkih suglasnosti FNE Pijesci 1, FNE Pijesci 2 i FNE Pijesci 3 prema Odjelu za urbanizam Grada Mostara kao i zahtjev za obnovu postupaka izdavanja okolinskih dozvola za ove solarne elektrane prema Ministarstvu trgovine, turizma i zaštite okoliša HNŽ i o tome obavijestili Ministarstvo gospodarstva HNŽ.
S obzirom da se radi o nezakonitom postupanju prilikom izdavanja ovih upravnih akata (urbanističke suglasnosti i okolinske dozvole) zatražili smo od Ministarstva gospodarstva HNŽ hitno zaustavljanje svih aktivnosti na dodjeli koncesije za predmetne solarne elektrane dok se ne riješi prethodno pitanje koje se odnosi na izdavanje ovih akata ( urbanistička suglasnost i okolinska dozvola) mimo Zakona o upravnom postupku i Zakona o zaštiti okoliša HNŽ”, pišu članovi UG Toprak.
Dodjela energetskih dozvola
Međutim, kako tvrde, bez obzira na njihove zahtjeve da se proces zaustavi,ova točka će se ipak naći pred Vladom HNŽ.
Inače, svoje prijedloge za obnovu postupka predali su 14. svibnja 2024. godine.
Samo dva dana kasnije Federalno ministarstvo energije rudarstva i industrije donosi informaciju kako je gospodarsko društvo Sivrić predalo zahtjev za izdavanje Energetskih dozvola za ove tri fotonaponske elektrane.
U aktu Ministarstva piše kako je podnositelj zahtjeva priložio potrebne dokumente, u skladu sa članom 16. stav 4 i 5, i članom 19. uredbe. U skladu sa propisanom procedurom ministarstvo je pregledalo navedene zahtjeve i utvrdilo da su isti potpuni sa danom 16. svibnja 2024. godine.
Što je uopće sporno sa ovim elektranama?
Pouzdan izvor iz Ministarstva gospodarstva HNŽ za Hercegovina.info govori kako je i na adresu ovoga ministarstva, slično kao i na adresu Federalnog ministarstva energije došao zahtjev sa urednom papirologijom.
Tvrdi kako se županijsko ministarstvo gospodarstva dvaput urgencijom obraćalo Gradu Mostaru sa upitom jesu li sve dozvole u skladu sa zakonom.
U zakonskim aktima stoji kako je gradsko ili općinsko vijeće dužno odgovoriti u roku od 45 dana. Ukoliko to ne učini, smatra se da je odgovor pozitivan. Grad Mostar nikada nije odgovorio ministarstvu, te se po automatizmu kada istekne 45 dana, sve smatra legalnim i usklađenim za zakonima, te je Ministarstvo investitoru dužno odgovoriti pozitivno.
Potvrđuje i činjenicu da ova točka nikada nije bila pred Gradskim vijećem Mostara.
Je li predmetno zemljište niskog boniteta?
Vlada HNŽ nikada nije dala suglasnost za mostarski ‘solarni’ prostorni plan, a sada daju koncesiju investitoru jer je izmjenama i dopunama Prostornog plana Mostara tu moguće praviti solarne elektrane. Ono što je problematično je činjenica da se Mostar kod donošenja plana nije pridržavao bonitetne karte zemljišta.
Iako su ove elektrane predviđene katastarski rečeno na “Ostalom neplodnom zemljištu” mještani Pijesaka tvrde kako cijelo navedeno područje potpada pod Agrozonu 1 i Agrozonu 2 u kojima ne bi smjelo biti nikakve gradnje, osim ako se ne proglasi javni interes.
Članak 31. Zakona o poljoprivrednom zemljištvu HNŽ (Slično kao i Federalni zakon u članu 48.) kaže kako se promjena namjene poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe može provoditi samo sukladno s prostorno-planskom dokumentacijom Županije i lokalnih jedinica samouprave.
Namjena zemljišta u planovima prostornog uređenja utvrđuje se na temelju bonitetne kategorije poljoprivrednog zemljišta. Zemljište od prve do četvrte bonitetne kategorije utvrđuje se isključivo kao poljoprivredno zemljište. Zemljište od pete do šeste bonitetne kategorije utvrđuje se kao poljoprivredno zemljište i samo izuzetno kao zemljište za ostale namjene. Zemljište od sedme do osme bonitetne kategorije može se koristiti i za druge namjene prema potrebama. Ukoliko Vlada Hercegovačko-neretvanske županije ili Vlada Federacije Bosne i Hercegovine utvrde javni interes za izgradnju kapitalnih objekata poput prometnica, željeznica, aerodroma, hidroakumulacija, vodoprivrednih objekata za obranu od poplava, objekata za iskorištavanje industrijskih i ostalih mineralnih materija površinskim kopom, objekata za proizvodnju električne i drugih vrsta energije, poljoprivredno zemljište od prve do četvrte bonitetne kategorije može se utvrditi kao zemljište za izgradnju tih objekata ukoliko nema manje vrijednog poljoprivrednog zemljišta.
Odluku o utvrđivanju javnog interesa za izgradnju objekata ili izvođenje radova na poljoprivrednom zemljištu pete i šeste bonitetne kategorije može donijeti i predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave na čijem teritoriju se namjerava graditi objekt ili izvoditi radovi, sukladno planskim dokumentima prostornog uređenja i uz prethodnu suglasnost Vlade Županije.
Ukoliko se izvrši eksproprijacija poljoprivrednog zemljišta za potrebe izgradnje objekata za čiju je izgradnju utvrđen javni interes, korisnik eksproprijacije podnosi zahtjev za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta resornom županijskom ministarstvu.
Zemljište isključivo poljoprivredno
S tim se slažu i članovi neformalne skupine građana ”Zaustavimo nezakonite izmjene Prostornog plana u Mostaru” koji pitaju: “Kako je poljoprivredno zemljište prve i druge agrozone, bez obzira na vlasništvo (privatno ili državno), na Gubavici i Pijescima grubim kršenjem zakona uključeno u Prostorni plan Grada Mostara?”
Sadržaj se učitava…
Predstavnik te grupe građana, Džemal Kodro za Hercegovina.info kaže: “Mi smatramo da Grad Mostar nije imao zakonsko pravo u svojim prostorno planskim dokumentima odrediti namjenu poljoprivrednog zemljišta 1. i 2. Agrozone za gradnju solarnih i vjetroelektrana.
