Zakonske izmjene o najmu stanova u turističke svrhe mnoge su nagnale da do 1. siječnja požure s registracijom takvih kvadrata. Naime, kazne od dvije do 10 tisuća eura predviđene su za one koji se namjeravaju baviti kratkoročnim iznajmljivanjem, a da za nju nisu prikupili potrebnu suglasnost stanara. Novi zakon predviđa da će onaj tko namjerava koristiti stan za najam turistima morati dobiti prethodnu pisanu suglasnost kvalificirane većine, odnosno 66 posto suvlasnika zgrade.
Novosti za iznajmljivače u Zakonu o lokalnim porezima
Donja granica od 0,60 eura po metru kvadratnom ostaje ista, a gornja se s trenutnih 5,00 eura po metru kvadratnom povećava na 8,00 eura. U obračun ulazi neto korisna površina objekta. Kako će sada ovaj porez biti obavezan, utvrđeno je i da ako pojedina općina ili grad ne donese odluku o visini ovog poreza, primjenjivat će se iznos od 0,60 eura po metru kvadratnom, odnosno najniža stopa.
Novost u ovom zakonu je i ta da će općine i gradovi moći određivati visinu poreza prema različitim kriterijima, poput smještaja nekretnine, starosti nekretnine i prisutnosti sadržaja koji povećavaju vrijednost nekretnine. To znači da postoji mogućnost da će unutar iste općine ili grada postojati različite utvrđene visine ovog poreza.
Drastičan porast registracije apartmana i ugovora o najmu
Zbog straha od kazni, građani su masovno pohrlili registrirati apartmane u Splitu i okolici.
“U razdoblju od 1. rujna do 31. prosinca 2024. godine je predano 973 zahtjeva kojima se traži izdavanje rješenja o pružanju usluga u domaćinstvu. U istom razdoblju 2023, godine taj broj iznosi 195 zahtjeva”, kazala nam je voditeljica županijskog Odsjeka za turizam Ana Glaurdić Mekinić.
Za razliku od turističkog najma, porez se ne plaća na nekretnine koje služe stalnom stanovanju ili se iznajmljuju na temelju ugovora o dugoročnom najmu, odnosno za razdoblje od najmanje 10 mjeseci. Ovo je mnoge Splićane potaknulo da odustanu od turističkog iznajmljivanja te se odluče za stabilniju opciju – dugoročni najam.
„Na području Splita za 2023. godinu imamo 4.815 prijavljenih ugovora o najmu stambenih prostora, dok je broj prijavljenih ugovora o najmu stana za 2024. godinu 5.732. Ovim brojevima treba pridodati i određen broj ugovora do kojih mi statistički ne možemo doći, a odnose se na ugovore iz prethodnih godina koji su još uvijek su na snazi, odnosno rješenja izdana prethodnih godina – najam još traje“, kazao je za Dalmaciju Danas.
Očigledno je da su promjene zakona i visoke kazne značajno utjecale na tržište najma nekretnina, dok brojke pokazuju trend okretanja prema dugoročnom iznajmljivanju.
„Naslijedila sam stan od roditelja i suprug i ja smo ga godinama iznajmljivali. Svi su bili kod nas dugoročno, a kada se posljednji par odlučio odseliti – mi smo se odlučili dati u turističke vode. Još smo ga malo ušminkali i dva ljeta ga iznajmljivali turistima. Kad smo sve stavili na papir zaključili smo da se zaista više isplati. U međuvremenu je došla najava poreza na nekretnine, ali i da će vlasnici koji odluče dati stan u kratkotrajni najam morati tražiti suglasnost ostalih suvlasnika zgrade. Zaključili smo da nam se ne da sa svim tim gnjavit i dali stan u najam jednoj obitelji, na dugoročno“, priča nam Splićanka M.K. čiji su puni podaci poznati redakciji.
„Prisilili su nas na ovo“
Naša sugovornica smatra kako su mnogi iznajmljivači prisiljeni na ovaj čin.
„Čini mi se da su nas svim ovim zapravo prisilili na ovaj čin. Odlučili su se na ove poreze da male iznajmljivače prisile da stan daju u dugoročan najam. Sve smo plaćali što je trebalo, ali očito ljudima treba izvući još više novca. A gdje će sve to otići? Možda na još 3 posto povećanja plaće državnim službenicima, da ne kažem uhljebima.
Imam osjećaj kao da su donijeli odluku umjesto nas. Šta je nekoga briga šta ću ja sa svojim stanom?! Ali eto, država se kao brine za podstanare. Mo’š misliti! Da ih je briga pomogli bi im da lakše dođu do vlastitih kvadrata…“, smatra Splićanka.
Što ako…?
Osim ovoga, postoje još neki izuzeci kada se ne plaća porez na nekretnine. I to u slučajevima kada je onemogućena stambena namjena nekretnine (npr., nekretnina je bez infrastrukture, bez krova, narušene statike i slično), kada se nekretnina ne može koristiti zbog prirodnih nepogoda, kada su u u vlasništvu općine ili grada koje se nalaze na njihovu području ili kada su u vlasništvu socijalno ugroženih osoba.
Također, porez se ne plaća za nekretnine koje se u poslovnim knjigama trgovačkih društava vode kao nekretnine namijenjene prodaji ako je od dana unosa u poslovne knjige do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez proteklo manje od šest mjeseci ili za nekretnine preuzete u zamjenu za nenaplaćena potraživanja ako je od dana preuzimanja do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez proteklo manje od šest mjeseci.
No, ima situacija u kojima građanima nije jasno što im je činiti, stoga su iz Porezne uprave objavili detaljni vodič za porez o nekretninama čija je svrha jasnije razumijevanje na primjerima iz prakse.
Podstanar sam u stanu, uredno sam sklopio ugovor o najmu sa stanodavcem i podmirujem sve svoje obveze. Može li stanodavac prenijeti obvezu plaćanja poreza na nekretnine na mene?
Za nekretninu koja služi za stalno stanovanje ne plaća se porez na nekretnine. Jedan je od dokaza stalnog stanovanja u nekretnini i sklopljen ugovor o najmu koji mora biti prijavljen Poreznoj upravi. U tom slučaju ni vlasnik stana nije u obvezi plaćanja poreza na nekretnine te tada nije ni moguće prenijeti obvezu plaćanja poreza na nekretnine na najmoprimatelja.
Mali sam iznajmljivač i u nekretnini u kojoj živim iznajmljujem preostala dva kata kuće turistima. Što to za mene znači nakon što se uvede porez na nekretnine?
Ako se nekretnina koristi za stalno stanovanje ili je u dugoročnom najmu, tada se ne plaća porez na nekretnine. Ako se nekretnina koristi kratkoročno, primjerice za najam turistima, onda se plaća porez na nekretnine u visini koju odredi općina odnosno grad. Međutim, od plaćanja poreza na nekretnine izuzete su nekretnine koje domaćinu, određenomu prema propisu kojim se uređuje ugostiteljska djelatnost, služe za stalno stanovanje. U navedenom slučaju to bi značilo da domaćin u nekretnini u kojoj živi, dok njezin preostali dio iznajmljuje, za tu nekretninu u cijelosti ne plaća porez na nekretnine.
Vlasnik sam nekretnine u kojoj ne živim, nego je iznajmljujem turistima tijekom cijele godine. Za to plaćam porez na dohodak s osnove obavljanja djelatnosti iznajmljivanja. Hoću li sada morati plaćati porez na nekretnine?
Dosad je također postojala obveza oporezivanja dohotka s osnove obavljanja djelatnosti iznajmljivanja kao i imovinski porez u obliku poreza na kuće za odmor. Oporezivanje dohotka s osnova iznajmljivanja i poreza na nekretnine u ovom se dijelu ne mijenja. Porez na nekretnine i porez na dohodak koji plaćaju iznajmljivači porezni su oblici koji se utvrđuju neovisno jedan o drugome jer se radi o porezima koji se utvrđuju s različitih osnova (osnova vlasništva i korištenja i osnova obavljanja djelatnosti), odnosno na temelju dvaju različitih zakona.
Porezna uprava na nepromijenjen način tumači i provodi zakonske odredbe od uvođenja ovih poreznih oblika – poreza na kuće za odmor i sada poreza na nekretnine. Naime, skrećemo pozornost na izmjene Zakona iz 2023. godine, u kojima je, radi jasnijeg tumačenja Zakona, posebno propisana odredba kojom je uređeno da se porez na dohodak od iznajmljivanja plaća neovisno o obvezi plaćanja poreza na kuće za odmor, a u vezi s istom nekretninom. To se nadalje primjenjuje i u ovim izmjenama Zakona.
Naslijedio sam kuću prije pet godina, plaćam komunalnu naknadu, ali nikad nisam dobio rješenje da platim porez na kuću za odmor. Je li moja obveza bila prijaviti tu kuću?
Porezni obveznik dužan je do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez nadležnomu poreznom tijelu (upravnom tijelu grada odnosno općine ili ispostavi Porezne uprave) prijaviti promjenu podataka bitnih za utvrđivanje obveze plaćanja poreza na nekretnine, ali samo podatke koji nisu poznati poreznom tijelu. Porezna tijela, grad odnosno općina na čijem se području nekretnina nalazi i Porezna uprava, za potrebe utvrđivanja poreza na nekretnine dužna su razmjenjivati podatke o nekretnini i poreznom obvezniku. Stoga, ako se za nekretninu plaća komunalna naknada, prijavu podataka nije potrebno izvršiti, osim ako se ostvaruje neko od prava na oslobođenje koja nisu poznata poreznom tijelu.
Novosti za iznajmljivače u Zakonu o porezu na dohodak
Paušalni porez je raspisan u četiri kategorije utvrđene prema indeksu turističke razvijenosti mjesta. Gradovi u prvoj skupini kao što je Split, po indeksu turističke razvijenosti plaćat će od 150 do 300 eura po ležaju godišnje.
Ako to ne učine, primjenjivat će sljedeći iznosi: za prvu skupinu 225,00 eura po ležaju godišnje, za drugu 150,00 eura, za treću 90,00 i za četvrtu 60,00 eura po ležaju godišnje, oni u drugoj skupini plaćat će između 100 i 200 eura po ležaju godišnje, za treću skupinu propisano je između 30 i 150 eura po ležaju godišnje, a za četvrtu skupinu između 20 i 100 eura.
Općine i gradovi moći će svake godine mijenjati odluku o visini ovog poreza, a rok za donošenje iste je 15.12. tekuće godine za sljedeću godinu. Iznimno, obzirom da će izmjene ovog zakona stupiti na snagu s 1.1., za 2025. godinu odluke o visini poreza moći će se donijeti do 28.2.2025. godine za tu godinu.
Moja reakcija na članak je…
