Dana 20. svibnja je glavnu tužitelj Međunarodnog kaznenog suda (ICC) u Haagu, Karim Khan, podnio zahtjeve za naloge za uhićenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i njegovog ministra obrane Yoava Gallanta, pod optužbom da snose kaznenu odgovornost za ratne zločine i zločine protiv čovječanstva počinjene na teritoriju Države Palestine (u pojasu Gaze) od najmanje 8. listopada 2023. godine. Optužbe uključuju “izazivanje istrebljenja, korištenje izgladnjivanja kao metode rata uskraćivanjem humanitarne pomoći i namjerno ciljanje civila u sukobu”.
Otad je prošlo tri mjeseca, a još uvijek nije izdan nalog za uhićenje navedenog dvojca. Uz to, ICC nije ažurirao svoje optužbe kako bi u njih uključio sustavno masovno silovanje palestinske djece, žena i muškaraca, što je potvrđeno bezbrojnim svjedočanstvima pri UN-u i drugim mnogobrojnim organizacijama za ljudska prava. Za usporedbu, kada je isti sud 22. veljače 2023. podnio zahtjeve za naloge za uhićenje Vladimira Putina, trebalo je nešto manje od mjesec dana da se takav nalog i izda.
Svakako, jedan od razloga za to bi mogle biti prijetnje koje su tužitelju suda stizale iz Izraela. “‘Ovaj sud je izgrađen za Afriku i za siledžije poput Putina’, rekao mi je jedan viši (izraelski) čelnik”, izvijestio je Khan neposredno po podnošenju zahtjeva. I, zaista, od njegovog utemeljenja 2002. (ako ne računamo poseban sud za bivšu Jugoslaviju) su na osuđeničkoj klupi ovog suda stajali samo – Afrikanci. Iste godine, kanadski CBC je naveo da je “Međunarodni kazneni sud suočen s egzodusom afričkih naroda zbog optužbi za rasizam”, dodavši da se “devet od 10 slučajeva koje trenutno istražuje ICC nalazi u Africi”.
Only Africans have been tried at the court for the worst crimes on Earth https://t.co/lxy2AEejbX
— Los Angeles Times (@latimes) October 24, 2016
“Sud za ponižavanje obojenih ljudi”
Gambijski ministar informiranja rekao je da je ICC “zapravo Međunarodni bjelački sud, za kazneni progon i ponižavanje obojenih ljudi, posebno Afrikanaca”. Godine 2016. Gambija se povukla iz suda. I Južnoafrička Republika je otišla, ali je njen visoki sud kasnije opozvao povlačenje. Afrička unija je 2017. pozvala svoje članice da napuste ICC.
Gambijska tužiteljica ICC-a Fatou Bensouda je u svom mandatu pokušala promijeniti reputaciju suda otvaranjem istraga o američkim i NATO-ovim ratnim zločinima u Afganistanu, kao i onim izraelskim na okupiranim palestinskim teritorijima, na što je Trumpova administracija uzvratila sankcijama i prijetnjama. Benjamin Netanyahu je na isto odgovorio prozivkama Haškog suda za “antisemitizam”.
Bensoudini napori su konačno osujećeni kada je 2021. okončan njen devetogodišnji mandat. Zamijenjena je sadašnjim tužiteljem Karimom Khanom, britanskim odvjetnikom. Inače, Khan je brat desničarskog političara Imrana Khana, bivšeg člana parlamenta Konzervativne stranke Ujedinjenog Kraljevstva, koji je ujedno i osuđeni pedofil.
Izrael lobirao za haaškog tužitelja
Izraelski mediji su tada otkrili da je Izrael, koji nije član ICC-a, “naporno radio iza kulisa” kako bi izvršio pritisak na zemlje koje su stranke suda da izaberu Khana za glavnog tužitelja. Godine 2022. Times of Israel je čak pohvalio Khana, ističući da “novi tužitelj ICC-a do danas nije izdao niti jednu javnu izjavu niti je poduzeo bilo kakvu javnu akciju u vezi s Izraelom i Palestinom”. Izraelske novine su uzbuđeno dodale: “Mnogi izraelski dužnosnici vjeruju da bi Bensouda već poduzela korake i možda čak izdala naloge za uhićenje da je ostala na dužnosti nakon svog devetogodišnjeg mandata”.
Gotovo odmah nakon što je Khan preuzeo ICC, zatvorio je istrage američkih, NATO-ovih i izraelskih ratnih zločina, ustvrdivši da se sud bori s nedostatkom resursa i da će se umjesto toga usredotočiti na “razmjere i prirodu zločina u nadležnosti suda”. No, izdavanje naloga za uhićenje predsjednika Rusije – zemlje nečlanice – zbog navodnih zločina počinjenih u Ukrajini – zemlji koja također nije punopravna članica – jasno je u suprotnosti s Khanovom navodnom obvezom da se fokusira na “zločine u nadležnosti suda”.
Moskva je poručila da je “kazneni progon očito nezakonit” i da je odraz “jasnog neprijateljstva” suda kojim dominira Zapad prema Rusiji. A unatoč činjenici da Sjedinjene Države nisu članice ICC-a, predsjednik Joe Biden snažno je podržao sudski nalog za uhićenje, dok je američki državni tajnik Antony Blinken vršio pritisak na zemlje koje su članice ICC-a da se povinuju i uhite Putina.
Američke sankcije protiv suda
Ovo je pravi preokret za Blinkena koji je u ožujku 2021., kada je sud vodio istragu protiv Izraela zbog ratnih zločina koje je počinio na okupiranim palestinskim teritorijima, objavio bijesnu izjavu, osuđujući Haški tribunal. “ICC nema jurisdikciju nad ovim pitanjem. Izrael nije stranka u ICC-u i nije pristao na nadležnost Suda i ozbiljno smo zabrinuti zbog pokušaja ICC-a da izvrši svoju nadležnost nad izraelskim osobljem. Palestinci se ne kvalificiraju kao suverena država i stoga nisu kvalificirani za dobivanje članstva kao država, sudjelovanje kao država ili delegiranje jurisdikcije na ICC”, zalagao se tad Blinken. Samo dvije godine kasnije, Blinken je inzistirao da ICC mora poduzeti mjere protiv Rusije.
Važno je napomenuti i kako se SAD protivi Međunarodnom kaznenom sudu od njegova osnutka. Iako je Bill Clinton potpisao je Rimski statut koji je postavio temelje za ICC, njegov nasljednik George W. Bush kasnije je “poništio” ugovor. John Bolton, koji je tada bio jedan od glavnih lica State Departmenta, nazvao je američko povlačenje iz ICC-a “najsretnijim trenutkom njegove službe u vladi”. Nakon što je Trump imenovao Boltona svojim savjetnikom za nacionalnu sigurnost, ovaj je zagrmio: “Nećemo pružiti nikakvu pomoć ICC-u! Nećemo se pridružiti ICC-u! Pustit ćemo ICC da umre sam od sebe! Uostalom, za sve namjene, ICC je već mrtav za nas.”
Kada su pak 2018. haaški suci razmatrali optužnice protiv Amerikanca zbog ratnih zločina u Afganistanu, Bolton ih je nazvao “neodgovornim” i “potpuno opasnim” za SAD i njegove saveznike te poručio da bi bilo kakva istraga američkih pripadnika bila “krajnje neutemeljena” i “neopravdana”. “Ako sud krene na nas … nećemo mirno sjediti. Zabranit ćemo (haaškim) sucima i tužiteljima ulazak u SAD. Sankcionirat ćemo njihova sredstva u američkom financijskom sustavu i procesuirati ih u američkom kriminalnom sustavu”, rekao je Bolton. Amerikanac je također prijetio članovima obitelji šefa Organizacije za zabranu kemijskog oružja, Joséa Bustanija, rekavši mu: “Znamo gdje žive vaša djeca.”
Zakon o invaziji na Haag
Čak je i lobistička skupina Human Rights Watch – koju financiraju milijarderi-oligarsi i koja je poznata po svojoj prozapadnoj pristranosti – upozorila u srpnju 2002. da je “načelo univerzalne pravde još uvijek pod ozbiljnom prijetnjom Washingtona”. A možda najviše od svega govori činjenica da je, kada je sud osnovan, Washington donio zakon poznat kao “Zakon o invaziji na Haag“, koji dopušta “sva potrebna sredstva za oslobađanje bilo kojeg američkog osoblja koje je pritvoreno na zahtjev Međunarodnog kaznenog suda”. To uključuje vojnu akciju – kao što je invazija na Haag – kako bi se američki dužnosnici zaštitili od kaznenog progona.
Godine 2020., kada je ICC otvorio istragu o ratnim zločinima koje su Amerikanci počinili u Afganistanu, Trumpov državni tajnik Mike Pompeo je održao ljutit govor, navodeći: “Protivimo se bilo kakvom pokušaju ICC-a da provodi jurisdikciju nad američkim osobljem. Nećemo tolerirati njegove neprikladne i nepravedne pokušaje da istražuje ili kazneno goni Amerikance!” Pompeo se tada referirao na ICC kao “sramotu” i “takozvani sud koji se otkriva kao golo političko tijelo”. Ustvrdio je da Bijela kuća “razotkriva i suočava se s njegovim zloporabama”. Najviši američki diplomat čak je prijetio članovima obitelji najviših dužnosnika ICC-a, zaklinjući se: “Želimo identificirati odgovorne za ovu pristranu istragu i članove njihovih obitelji”. Kasnije tog rujna, američki State Department sankcionirao je glavnu tužiteljicu suda Bensoudu i njezine kolege.
Kada je Bidenova administracija stupila na dužnost, Blinken je naglasio da se Washington i dalje “snažno ne slaže s radnjama ICC-a u vezi s Afganistanom i palestinskom situacijom” i protivi se “nastojanjima ICC-a da potvrdi nadležnost nad osobljem država koje nisu stranke, poput Sjedinjene Države i Izrael”. A samo tjedan dana prije nego što je ICC izdao svoj nalog za uhićenje Putina, New York Times je izvijestio: “Pentagon blokira SAD da podijeli dokaze o ruskim zločinima u Ukrajini s Međunarodnim kaznenim sudom, rekli su dužnosnici. Vojni čelnici strahuju od postavljanja presedana koji bi mogao otvoriti put procesuiranju Amerikanaca”.
Nedostaci dokaza protiv Putina
Dana 17. ožujka 2023. Khan je pak obznanio službeni nalog za Putinovo uhićenje, optužujući ruskog predsjednika za “nezakonito deportiranje” ukrajinske djece u “mrežu logora” diljem Rusije. Nalog je stigao nekoliko dana prije 20. obljetnice invazije NATO-a na Irak koji je prouzročio više od milijun smrti, a za koji je čak i glavni tajnik Ujedinjenih naroda Kofi Annan rekao da je nezakonit i da krši Povelju UN-a. Ovaj kolosalni zločina su režirali dužnosnici SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva koje je ICC do danas odbio procesuirati.
Inače, nalog ICC-a inspiriran je izvješćem Yalea koje je financirao State Department, a koje nije sadržavalo izvješća s terena, konkretne dokaze o ratnim zločinima, niti dokaze da je Rusija zapravo ciljala ukrajinsku mladež s masovnom kampanjom deportacije. Zapravo, istražitelji su priznali da nisu pronašli “nikakvu dokumentaciju o zlostavljanju djece, uključujući seksualno ili fizičko nasilje, među logorima navedenim u ovom izvješću”. Štoviše, glavni autor istrage rekao je da je “velika količina” ruskih kampova za mlade koje je njegov tim istraživao bila “prvenstveno kulturno obrazovanje”.
Ravnatelj Yale Humanitarian Research Laba Nathaniel Raymond priznao je da je njegovo izvješće vođeno ciljevima State Departmenta, provedeno pod “velikim pritiskom” američkog Nacionalnog obavještajnog vijeća. Na pitanje zašto Khan nije tražio naloge za uhićenje zbog navoda o ruskim ratnim zločinima u ukrajinskom gradu Buči, koji su danima dominirali zapadnim medijskim izvješćima, Raymond je rekao: “Da biste to učinili, potrebni su vam forenzičari… balističari, potrebne su vam komunikacije. I nema dokaza da ICC to ima.”
Rijeke novca za Khana
Jedan član pravnog tima koji zastupa žrtve izraelskog nasilja u okupiranom Pojasu Gaze je primijetio ironiju Khanove opsjednutosti prebacivanjem civila iz Ukrajine u Rusiju, s obzirom na to da je Britanac ignorirao prisilnu deportaciju stotina tisuća Palestinaca s teritorija sada poznatog kao “Izrael” na okupirana područja i u izbjegličke kampove diljem Bliskog istoka. “U Palestini su civili premještani desetljećima, to je najviše dokumentirana situacija ratnih zločina u povijesti. Palestina bi trebala biti konačno mjerilo za vjerodostojnost suda”, istaknuo je odvjetnik.
Onda, “u tjednima nakon 24. veljače (2022., kada je Rusija otpočela “specijalnu vojnu operaciju”), (Međunarodni kazneni) sud bio je preplavljen novcem i ustupljenim osobama”, javio je JusticeInfo.net. Velik dio tog novca izlio se izravno u Khanov ured, s posebnim namjenama za napore usmjerene na ruske dužnosnike. Kao što je Maria Elena Vignoli iz Human Rights Watcha rekla: “U slanju poruka oko raznih obećanja koja su data države nisu uvijek bile toliko oprezne i često su povezivale svoj doprinos i Ukrajinu, stvarajući tako percepciju politizacije ili selektivnosti u radu suda.”
Dana 28. veljače 2022. je Khan objavio svoju namjeru da “nastavi s otvaranjem istrage o situaciji u Ukrajini, što je brže moguće”. Ruska vojna operacija unutar Ukrajine u tom je trenutku bila stara samo četiri dana. Nekoliko dana kasnije, 2. ožujka 2022., britansko veleposlanstvo u Haagu isporučilo je Khanu uputnicu koju je supotpisalo više od 40 američkih i britanskih diplomata, a koja ga je pozvala da istraži Rusiju zbog kršenja Rimskog statuta ICC-a.
ICC slijep na ukrajinske zločine
Biden je 3. travnja 2022. dao dodatni zamah ICC-ovoj kampanji protiv Rusije, označivši Putina “ratnim zločincem” i zahtijevajući da bude priveden pred “sud za ratne zločine”. Kako bi unaprijedio Bidenov cilj, a samim tim i cilj ICC-a, Ministarstvo vanjskih poslova SAD-a najavilo je u svibnju 2022. uspostavu Opservatorija za sukobe za prikupljanje dokaza iz otvorenih izvora o navodnim ruskim ratnim zločinima i širenje nalaza “kako bi tužitelji potencijalno mogli čak izgraditi kaznene slučajeve na temelju materijala koji je objavljen.”
Do srpnja 2022. je Khan već treći put posjetio Ukrajinu te u pratnji ukrajinske glavne tužiteljice Venediktove najavio da ICC planira uspostaviti terenski ured u Kijevu. U međuvremenu, ukrajinska vojska je eskalirala svoje napade na civilne ciljeve u Donjecku i Lugansku, bombardirajući tržnice i u jednom slučaju masakrirajući autobus pun putnika projektilom Tochka-U. Zabilježeno je i kako ukrajinski vojnici pogubljuju nenaoružane ruske zarobljenike i pucaju im u koljena.
No dok su Khana vodili u obilazak Ukrajine, ostao je marljivo nezainteresiran za dokumentirana zlostavljanja koja su mu njegovi službeni domaćini izvodili pred nosom. Bio je očima čvrsto uperen u Putina – i u velikodušne zapadne donacije koje su potaknule njegovu misiju. Tako se 20. ožujka 2023., točno tjedan dana nakon što je izdao nalog za uhićenje Putina, Khan se pojavio u Londonu na događaju koji su sponzorirale britanska i nizozemska vlada kako bi apelirao na zapadne države koje sponzoriraju proxy rat u Ukrajini za više novca. Prikupljeno je pet milijuna dolara za misiju ICC-a za procesuiranje ruskih dužnosnika. Za Palestinu je prikupljeno – ništa.
Reakcije na uhidbeni nalog za Netanyahua i ministra obrane
