Francuska se suočava s valom restrukturiranja zbog visokog zaduženja i niza ekonomskih šokova, a hedge fondovi i drugi investitori u financijski ugrožene kompanije (distressed debt) aktivno iskorištavaju prilike za stjecanje vlasničkih udjela u problematičnim tvrtkama, što značajno mijenja poslovni i financijski krajolik zemlje.
Primjerice, informatička tvrtka Atos, jedan od europskih tehnoloških lidera, nalazi se na rubu financijskog kolapsa i provodi ubrzani plan spašavanja kroz restrukturiranje duga vrijednog oko 1,7 milijardi eura.
Primjer Altice grupe
Francuska vlada već mjesecima pregovara o akviziciji Atosovih strateških tehnoloških jedinica, uključujući kritične sustave za vojsku i kibernetičku sigurnost, s ciljem zadržavanja kontrole nad tim važnim resursima. Država je čak pripremila zakonske mjere koje bi mogle dovesti do nacionalizacije Atosa, što pokazuje koliko je situacija ozbiljna.
Osim Atosa, brojni drugi sektori u Francuskoj osjećaju pritisak visokih kamata i smanjenog pristupa likvidnosti, pogoršan smanjenjem državnih potpora nakon pandemije. Banka Francuske snizila je prognozu gospodarskog rasta za 2025. godinu na samo 0,9 posto, dok raste i državni deficit, što dodatno otežava poslovni ambijent. U takvim su uvjetima mnoge kompanije, osobito one s velikim dugovima i u sektorima poput maloprodaje i telekomunikacija, prisiljene na restrukturiranje kako bi preživjele.
Hedge fondovi i drugi investitori aktivno ulaze u te procese, koristeći nove europske propise o insolventnosti iz 2021. godine koji im omogućuju da putem restrukturiranja duga steknu vlasničke udjele u kompanijama. Takve promjene dovode do sve češćih antagonizama između vjerovnika, ali i do prilika za financijske igrače da preuzmu kontrolu nad vrijednim poduzećima po sniženim cijenama. To je vidljivo u velikim restrukturiranjima poput onih u Alticeu, Casino grupi i Orpei, a sada se sve više odnosi i na privatne equity fondove.
Primjer Altice grupe ilustrira taj trend: dogovor s vjerovnicima omogućit će smanjenje neto duga za oko 8,6 milijardi eura, produljenje ročnosti duga do 2028./2033. godine i znatno poboljšanje financijske pozicije, dok će vjerovnici dobiti udjele u vlasništvu i nove instrumente duga. Takve restrukturacije omogućuju tvrtkama da prebrode financijske teškoće bez većih utjecaja na zaposlenike i poslovne partnere.
Francuska se suočava i s tzv. efektom kašnjenja – tvrtke koje su tijekom pandemije održavane državnim potporama sada dolaze u situaciju da ne mogu podmirivati svoje obveze, što rezultira povećanim brojem stečajeva. Broj stečajeva dosegao je najvišu razinu od 1991. godine, a broj “leveraged buyout” (LBO) transakcija u Francuskoj je znatno veći nego u Njemačkoj i Italiji, što dodatno povećava ranjivost gospodarstva.
Upravo zbog tih okolnosti hedge fondovi, uglavnom sa sjedištima u SAD-u i Velikoj Britaniji, postaju ključni akteri u spašavanju i preoblikovanju financijski ugroženih kompanija u Francuskoj. Kupuju dugove po sniženim cijenama i restrukturiranjem stječu vlasničke udjele, što mijenja tradicionalni model vlasništva i upravljanja. Međutim, takvi modeli često podrazumijevaju stroge mjere štednje i promjene u poslovnim strategijama koje mogu imati negativan utjecaj na zaposlenost i lokalnu ekonomiju.
Odgovor na izazove
Francuska se nalazi na raskrižju između potrebe za očuvanjem strateških industrija i prilagodbe tržišnim realnostima kroz restrukturiranje i ulazak novih financijskih aktera.
Ova tranzicija oblikovat će budućnost francuskoga gospodarstva, dok država istodobno razmatra i fiskalne mjere poput povećanja poreza na velike kompanije kako bi stabilizirala javne financije i odgovorila na rastuće izazove.
