Portal Hercegovina.info imao je uvid u kompletnu pravnu dokumentaciju koja prati izgradnju zgrade Hrvatskog narodnog kazališta Mostar, i to od samih početaka 1995. godine pa sve do danas.
Izgradnja zgrade HNK Mostar u središnjoj gradskoj zoni, na mjestu nekadašnje robne kuće HIT, postala je predmet političkih i etničkih prijepora uoči lokalnih izbora 2024. godine.
Dok gradske vlasti, predvođene gradonačelnikom Mariom Kordićem (HDZ BiH), zajedno s upravom Hrvatskog narodnog kazališta, tvrde da je gradnja potpuno zakonita i utemeljena na važećoj dokumentaciji, mostarska Islamska zajednica i novoformirano udruženje građana Mostarski krug smatraju suprotno – te upozoravaju da se objekt gradi na lokalitetu koji je, prema njihovim tvrdnjama, nekada bio poznat i kao Lakišića harem.
Što se dokumentacije u koju smo imali uvid tiče, radi se o službenim aktima donesenim od strane tadašnjih općinskih vlasti, pravobraniteljstva i sudova, koji pokazuju da je projekt imao urbanistički, pravni i imovinsko-vlasnički kontinuitet.
Dana 30. siječnja 1996. položen je kamen temeljac za novu zgradu Hrvatskog narodnog kazališta, a prva faza izgradnje nove zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru je završila 2002. godine, gradnjom kazališne Male scene na koju se nitko nije žalio.
Dokumentaciju ne objavljujemo u cijelosti iz profesionalnih razloga, kako ne bismo potencijalno ugrozili moguće istrage. ali možemo potvrditi da uključuje sljedeće dokumente:
Urbanističko-planske odluke:
1. Odluka o pristupanju izradi Provedbenog urbanističkog plana „Kazalište“ u Mostaru
- Broj: 01-216/95
- Datum: 4. 12. 1995.
2. Odluka o donošenju i provođenju Provedbenog urbanističkog plana „Kazalište“ u Mostaru
- Broj: 01-237/95
- Datum: 14. 12. 1995.
3. Uvjerenje o urbanističkim uvjetima
- Broj: 07/III-364-2146-1/95
- Datum: 14. 12. 1995.
- Sadrži tekstualni i grafički dio
Građevinska odobrenja:
1. Rješenje o odobrenju za pripremne radove
- Broj: 07/III-361-2275/95
- Datum: 16. 12. 1995.
2. Zaključak o ispravci greške u Uvjerenju pod 3
- Broj: 07/III-364-2146-1/95
- Datum: 1. 4. 1996.
Imovinsko-pravni dokumenti:
Dokumenti o preuzimanju u posjed od strane Općine Mostar:
- 1. Rješenje Odjela za geodetske i imovinsko-pravne poslove o promjeni kulture zemljišta, br. 08/II-475-309/96 od 10. 4. 1996.
- 2. Rješenje o preuzimanju zemljišta iz posjeda poduzeća „Merkur“ u posjed Općine Mostar, br. 01-185/96 od 13. 5. 1996.
- 3. Nalog Osnovnog javnog pravobranitelja o uknjižbi prava korištenja na Općinu Mostar, br. U: 36/96 od 31. 01. 1997.
- 4. Rješenje Osnovnog suda u Mostaru, broj Dn. 56/96 od 31. 01. 1997. o sklapanju istog (nedostaje pečat na dokumentu).
- 5. Z.K. izvadak od 31. 01. 1997.
Glavna građevinska dozvola i prilozi:
1. Rješenje o odobrenju za gradnju objekta HNK Mostar
- Broj: 07/III-361-2150-1/95
- Datum: 14. 6. 1996.
- Pravosnažnost: 23. 7. 1996.
2. Ugovor o ortakluku između HNK Mostar i Općine Mostar
- Datum: 7. 8. 1996.
- Ovjeren od pravobraniteljstva
Revizije i dopune:
1. Rješenje o izmjenama i dopunama građevinske dozvole
- Broj: UPI-07/2-25-12059/16
- Datum: 23. 7. 2018.
Prilozi
- prethodno rješenje iz 1996.
- ugovor o ortakluku
- kopija katastarskog plana (06. 09. 2013.)
- posjedovni list 4550 (06. 09. 2013.)
- ZK izvadak (18. 9. 2013.)
Dokazi o reguliranju naknada i početku radova:
1. Zaključak o uplati rente
- Broj: UPI-07/2-25-12059-1/16
- Datum: 18. 7. 2018.
2. Uplatnica rente
3. Dopis o pravosnažnosti rješenja iz 2018.
- Broj: 07/2-25-13197/18
- Datum: 5. 10. 2018.
- Pravosnažnost potvrđena: 4. 10. 2018.
4. Obavijest o početku radova
Datum: 21. 8. 2019.
Što dokumenti pokazuju?
Dostupna dokumentacija ukazuje na to da je izgradnja HNK Mostar započela temeljem službenih odluka i rješenja donesenih u razdoblju od 1995. do 1997. godine.
Svi ključni urbanistički i imovinski postupci provedeni su u skladu s tada važećim zakonima, a zemljište nije bilo „uzurpirano“ već je prešlo u vlasništvo Grada putem pravnih akata, a urbanistički plan za tu lokaciju postoji od 1995., i dopunjavan je tijekom godina, uključujući i reviziju 2018.
Zanimljivo je da dokumenti iz 1996. i 1997. pokazuju kako je na istom prostoru u jednom trenutku bila planirana izgradnja objekata za JP Željeznice Herceg Bosne i poduzeće MONDO, ali je prostornim planiranjem naknadno donesena odluka o izgradnji kulturnog objekta, odnosno HNK.
Što napetosti oko izgradnje HNK u Mostaru govore o našem društvu?
Preko puta Stare Gimnazije i Španjolskog trga iz dana u dan niče nova zgrada Hrvatskog narodnog kazališta koja će biti puno veća raskošnija nego mala scena u kojoj je nekoć…
Tvrdnje Mostarskog kruga
Udruženje “Mostarski krug“, koje već ranije (u travnju 2025.) upozorava javnost na, kako navode, nezakonitu gradnju HNK Mostar u tzv. Centralnoj gradskoj zoni, pozivalo se na Rimski sporazum iz veljače 1996., koji predviđa zajedničko planiranje tog prostora.
Udruženje Mostarski krug svoju argumentaciju temelji i na političko-simboličkoj razini. Pozivaju se na tzv. Rimski sporazum iz 1996. godine, čiji je glavni autor bio Hans Koschnick, tadašnji specijalni predstavnik EU za Mostar.
Taj je dokument predviđao da se Centralna gradska zona, poznata i kao Distrikt, uređuje kao prostor zajedničkog identiteta i integracije ratom podijeljenog grada. Mostarski krug tvrdi da jednostrana izgradnja objekata poput HNK, bez konsenzusa svih konstitutivnih naroda, ugrožava tu ideju. Cijelo priopćenje Mostarskog kruga dostupno je ovdje:
Saopstenje Za Medije Mostarski Krug by Uredništvo hercegovina info on Scribd
Međutim, pravna dokumentacija koja datira od 1995. do 2019. godine, uključujući urbanističke planove, građevinske dozvole, rješenja o prenamjeni zemljišta i sudska rješenja, upućuje na to da se izgradnja odvijala u okviru važećih procedura i uz znanje tadašnjih institucija, kao i svih političkih predstavnika od tada do danas.
Tvrdnje Mostarskog kruga da se gradilo bez znanja tadašnjih vlasti nisu u skladu s dokumentima koji pokazuju da su određeni urbanistički i pravni akti bili izdani od strane tadašnjih nadležnih tijela.
Redakcija portala Hercegovina.info potvrđuje da je dokumentacija o izgradnji HNK Mostar opsežna i pravosudnim organima lako provjerljiva.
HNK izazvao lošu atmosferu i u Gradskom vijeću
Na osmoj sjednici Gradskog vijeća Grada Mostara, održanoj 3. srpnja 2025. godine, došlo je do žustre rasprave i prije nego što su vijećnici dobili priliku za postavljanje pitanja. Gradonačelnik Mario Kordić odmah je preuzeo govornicu te vijećnicima održao iscrpno izlaganje o zakonitosti gradnje zgrade Hrvatskog narodnog kazališta Mostar, odgovarajući – kako je rekao – na “netočne informacije koje se plasiraju putem kvazi portala i medija”.
Gradonačelnik je naveo da je pokušaj nadzora nad gradilištem od strane županijskog inspektora bio “nezakonit” te istaknuo kako su svi dokumenti o gradnji uredni i pravovaljani.
“Na terenu smo s nadležnim gradskim inspektorom zatražili i dobili uvid u svu dokumentaciju – radi se o 17 valjanih dokumenata s pečatima, datumima i urudžbenim brojevima. Sve je proslijeđeno Ministarstvu graditeljstva i postupajućem inspektoru”, rekao je Kordić.
Zaiskrilo oko gradnje HNK Mostar na samom početku sjednice Gradskog vijeća Mostara
Osma sjednica Gradskog vijeća Grada Mostara započela je žustro i prije nego što su vijećnici dobili riječ za postavljanje pitanja. Gradonačelnik Mario Kordić odmah je preuzeo govornicu i…
Dodao je i kako smatra da je pritisak na javno objavljivanje dokumentacije “problematičan”, budući da se dio dokumenata nalazi u sudskim spisima, a određeni postupci su još uvijek u tijeku.
“Ne želim da se dokumenti koje traži sud pojavljuju na portalima. Moramo poštivati institucije i pričekati epilog”, kazao je gradonačelnik, pozvavši vijećnike da se suzdrže od “podgrijavanja atmosfere” i da, ukoliko imaju pitanja, razgovore vode otvoreno u njegovu uredu.
Tijekom govora došlo je i do kratke napetosti s predsjedateljem Gradskog vijeća Danijem Rahimićem (SDA), koji je zatražio pojašnjenje obraća li se gradonačelnik u okviru vijećničkih pitanja ili izvan predviđenog dnevnog reda.
Kordić je odgovorio kako su “političke igre” u posljednjih šest mjeseci dovele do lošije atmosfere u Gradskom vijeću, ističući da se trenutno u Mostaru gradi više kapitalnih objekata – od stadiona, sportske dvorane i olimpijskog bazena, do zgrade Hrvatskog narodnog kazališta – te da bi, kako je rekao, “svi vijećnici trebali biti ponosni” na te projekte.
Nakon njegova izlaganja, vijećnik Mirza Drežnjak (SDA) zatražio je da se spomenuta dokumentacija, barem u osnovnim crtama, prikaže vijećnicima putem videozida, kako bi se svi mogli uvjeriti u navode iz izlaganja.
Financiranje projekta HNK Mostar
Projekt izgradnje zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru financiran je iz više javnih izvora, na različitim razinama vlasti. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na sjednici održanoj 12. svibnja 2025. godine, na prijedlog ministrice kulture i sporta Sanje Vlaisavljević, donijela odluku o izdvajanju 1,2 milijuna KM za dovršetak izgradnje HNK Mostar. Iznos je dodijeljen iz budžetske stavke “Kapitalni transferi drugim nivoima vlasti i fondovima – izgradnja, adaptacija i rekonstrukcija institucija kulture”, iz koje je ukupno raspodijeljeno 10 milijuna KM, pri čemu je najveći pojedinačni iznos upravo dodijeljen HNK-u.
Time je nastavljen kontinuitet financijske potpore koji je započela prethodna vlada na čelu s premijerom Fadilom Novalićem, koja je također izdvojila 2 milijuna KM za ovaj projekt.
Značajnu potporu izgradnji pruža i Vlada Republike Hrvatske, koja HNK Mostar tretira kao strateški projekt od kulturnog i identitetskog značaja za Hrvate u Bosni i Hercegovini. Hrvatski premijer Andrej Plenković u više je navrata istaknuo da njegova vlada sustavno povećava izdvajanja za Hrvate izvan Hrvatske, uključujući i projekt HNK Mostar, koji se financira kroz programe Ministarstva kulture i medija RH.
Tijekom službenog posjeta Mostaru, ministrica Nina Obuljen Koržinek i gradonačelnik Mario Kordić potvrdili su nastavak suradnje na ovom projektu, a ravnatelj HNK Mostar Ivan Vukoja zahvalio je i Republici Hrvatskoj i Federaciji BiH na potpori, istaknuvši da se projekt gradi u planiranim fazama.
Prema dostupnim informacijama, izgradnju trenutno izvode firme Promark d.o.o. Mostar i A3 d.o.o. Široki Brijeg, a završetak roh-bau faze predviđen je za proljeće 2026. godine.
Mostar zaslužuje transparentnu i odgovornu debatu o svakom javnom projektu, ali prije svega, zaslužuje otvorenu i dokumentiranu javnu raspravu temeljenu na dostupnim činjenicama.
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
