Kako se približavaju Opći izbori u Bosni i Hercegovini, unutar hrvatskog političkog korpusa sve se intenzivnije nagađa o potezima koji bi mogli odrediti idući izborni ciklus. Glavno pitanje je tko će nositi političku zastavu HDZ-a BiH u utrci za člana Predsjedništva, ali i hoće li stranka težiti širem dogovoru ili riskirati dodatne podjele unutar hrvatskog biračkog tijela. Travanj donosi nekoliko događaja koji bi mogli dati prve konkretne naznake.
Mostarski sajam 2026. počinje 14. travnja i ove godine po prvi puta nema zemlje partnera, što je presedan nakon dugog niza godina. Prema informacijama iz više izvora, sajamski prostor otvorit će predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, iako službene potvrde još nema. Dan ranije, 13. travnja, očekuje se sjednica Predsjedništva HDZ-a BiH na kojoj bi se, kako neslužbeno doznajemo, moglo predstaviti ime kandidata za Predsjedništvo BiH ispred stranke.
U medijima su se pojavile spekulacije da bi HDZ mogao predložiti Dražena Barbarića kao svojevrsnog nadstranačkog kandidata, no više izvora tvrdi da aktualni dekan Filozofskog fakulteta u Mostaru ipak nije realna opcija, iako u politici takve mogućnosti nikada ne treba potpuno isključiti, piše Bild.ba.
Potencijalni kandidati HDZ-a BiH
Politički upućeni smatraju da bi sredina travnja mogla donijeti jasniju sliku o izboru HDZ-a. Kao jedno od mogućih rješenja spominje se Darijana Katić Filipović, zastupnica u Parlamentu BiH, dopredsjednica stranke i bliska suradnica Dragana Čovića. Uz nju u kuloarima se često spominju imena Lidije Bradare, aktualne predsjednice Federacije BiH, Borjane Krišto, predsjedavajuće Vijeća ministara BiH, te Zdenka Ćosića, izaslanika u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Iako se ime kandidata može doznati već za nekoliko dana, iskustvo iz prethodnih izbora pokazuje da konačna odluka ne mora biti objavljena tako rano. Primjerice, kada je Borjana Krišto bila kandidatkinja, njezino ime javnost je saznala tek krajem lipnja, neposredno prije službene potvrde Predsjedništva stranke.
Politički kontekst i strategija
Bez obzira na to, činjenica da su politički akteri iz bošnjačkog korpusa već počeli najavljivati svoje kandidate dodatno pojačava dojam da izborna kampanja u BiH već uvelike traje. Konačna odluka i dalje ostaje u rukama predsjednika stranke Dragana Čovića i njegovog uskog kruga. Ako HDZ BiH odluči pokušati postići dogovor s oporbenom hrvatskom “petorkom” oko zajedničkog kandidata, to će zahtijevati snažno i široko prihvatljivo ime. U suprotnom, postoji rizik da bi više hrvatskih kandidata moglo otvoriti prostor bošnjačkim strankama da izaberu novog Željka Komšića.
Za razliku od HDZ-a BiH, Demokratska fronta već je krajem 2025. izašla s imenom svog kandidata. Slaven Kovačević potvrđen je kao kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva, čime je otvorio ovu utrku i prije nego što su ostali politički akteri definirali svoje poteze. Njegova kandidatura predstavlja kontinuitet politike koju je godinama vodio Željko Komšić, s obzirom na to da je Kovačević njegov dugogodišnji savjetnik i politički blizak suradnik. Ovdje je riječ je o nastavku sukoba između građanskog i etničkog modela političkog predstavljanja. Dok DF zagovara princip jednakosti glasova, hrvatske stranke inzistiraju na legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda, što i dalje ostaje jedno od ključnih političkih pitanja u BiH.
Za HDZ BiH i ostale hrvatske stranke ključno pitanje bit će hoće li uspjeti postići dogovor oko jednog kandidata. U slučaju više kandidata iz hrvatskog političkog prostora, postoji realna opasnost ponavljanja ranijih scenarija. Dio političkih aktera zagovara kompromisno rješenje koje bi moglo okupiti širi blok stranaka, no takav dogovor zahtijeva politički snažno ime koje može dobiti podršku izvan uskog stranačkog okvira.
Kandidati za bošnjačkog člana Predsjedništva
U bošnjačkom političkom prostoru već se profilira nekoliko kandidata, što upućuje na dinamičnu i potencijalno neizvjesnu utrku. Denis Bećirović ponovno se spominje kao kandidat kojeg bi mogla podržati Trojka, dok je Semir Efendić već javno najavio kandidaturu, a kao mogući kandidat navodi se i Ramo Isak. Istodobno, SDA još uvijek nije službeno objavila svog kandidata, iako se unutar stranke kao moguća rješenja spominju Bakir i Sebija Izetbegović.
Važno je podsjetiti da je u prošlom izbornom ciklusu SDA ostala bez svog člana Predsjedništva, budući da je podržala Željka Komšića u utrci za hrvatskog člana, čime je praktično sudjelovala u njegovom izboru glasovima bošnjačkih birača. Istodobno, Denis Bećirović izabran je za bošnjačkog člana Predsjedništva, dok su Hrvati bili okupljeni oko jedne kandidatkinje. Unatoč toj konsolidaciji, zbog postojećeg izbornog sustava i načina glasovanja, hrvatski politički blok nije uspio osigurati izbor svog legitimnog predstavnika.
Situacija u Republici Srpskoj i međunarodni kontekst
Kada je riječ o srpskom članu Predsjedništva, oporbene stranke u Republici Srpskoj još uvijek nisu usuglasile zajedničkog kandidata. Nedavni sastanak u Banjoj Luci pokazao je da postoje najmanje dva politička bloka s različitim prijedlozima. Nebojša Vukanović već je istaknuo svoju kandidaturu, dok se u istom političkom krugu spominje i Branko Blanuša. S druge strane, oko Draška Stanivukovića formira se blok koji zagovara Jelenu Trivić kao kandidatkinju za Predsjedništvo. Takve podjele značajno smanjuju šanse oporbe da se ozbiljnije suprotstavi vladajućem SNSD-u, koji i dalje drži dominantnu političku poziciju u Republici Srpskoj.
Aktualni srpski član Predsjedništva Željka Cvijanović dolazi iz SNSD-a, stranke Milorada Dodika, koji unatoč političkim i pravosudnim pritiscima i dalje ima snažan utjecaj. Dodatnu pažnju izazvao je i jučerašnji dolazak Donalda Trumpa Jr. u Banju Luku, na poziv Igora Dodika. Taj posjet tumači se kao pokušaj jačanja međunarodnih veza u osjetljivom političkom trenutku. Istodobno, Milorad Dodik prošao je kroz razdoblje obilježeno sudskim procesima i presudama koje su dovele do njegovog razrješenja s funkcije predsjednika Republike Srpske. Unatoč tome, ostao je na čelu SNSD-a i zadržao ključni politički utjecaj, što će imati značajnu ulogu i u predstojećim izborima.
