Izlaganje niskim temperaturama tijekom zimskih mjeseci može imati ozbiljne posljedice po zdravlje te dovesti do ozljeda, pothlađivanja organizma, pa čak i smrtnog ishoda, upozorava Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ). Zbog toga su objavljene preporuke koje imaju za cilj smanjiti rizike povezane s hladnoćom.
Stručnjaci savjetuju redovito praćenje vremenske prognoze i upozorenja na ekstremno niske temperature i nepovoljne vremenske uvjete, a boravak na otvorenom treba izbjegavati kad god to nije nužno. Kada je izlazak neizbježan, važno je pravilno se odjenuti – nositi više slojeva tople odjeće izrađene od materijala koji dobro zadržavaju toplinu, poput vune, polipropilena ili svile. Vanjski sloj, poput jakni i kaputa, trebao bi biti otporan na vjetar i vlagu kako bi se tijelo dodatno zaštitilo od gubitka topline.
Osim toga, mnoge već postojeće bolesti mogu se naglo pogoršati tokom zimskih mjeseci iz različitih razloga.
Astma i plućne bolesti se pogoršavaju
Kod osoba s astmom i kroničnom opstruktivnom plućnom bolešću (KOPB) zimsko razdoblje predstavlja posebno osjetljivo vrijeme jer više čimbenika istodobno djeluje nepovoljno na dišni sustav. Hladan zrak pri udisaju uzrokuje naglo stezanje dišnih putova, što može dovesti do bronhospazma – suženja bronha koje otežava prolazak zraka. Sluznica dišnih putova tada postaje podražena i sklonija upalnoj reakciji, pa se simptomi poput kašlja, sviranja u prsima i osjećaja nedostatka zraka javljaju češće i intenzivnije.
Zimi su ujedno učestalije virusne infekcije dišnih putova, poput prehlade i gripe, koje kod osoba s astmom i KOPB-om mogu imati znatno teži tijek nego kod zdravih ljudi. Takve infekcije dodatno potiču upalu u plućima i često djeluju kao okidač za pogoršanje bolesti ili akutne napadaje. Čak i blaga viroza može dovesti do produženog kašlja, pogoršanja disanja i potrebe za jačom terapijom.
Boravak u zatvorenim, grijanim prostorima također ima svoju ulogu. Zrak u takvim prostorima često je suh, što isušuje sluznicu dišnih putova i smanjuje njezinu prirodnu zaštitnu funkciju. Kada je sluznica suha, ona teže zadržava i uklanja štetne čestice, viruse i alergene, što dodatno povećava osjetljivost dišnih putova i rizik od upale.
Zbog svega navedenog, osobe s astmom i KOPB-om zimi često primjećuju da im je disanje teže, da brže ostaju bez daha pri naporu te da se simptomi javljaju i u situacijama koje im inače ne predstavljaju problem. Upravo zato u hladnijim mjesecima postaje osobito važno redovito uzimati propisanu terapiju, zaštititi dišne putove od hladnog zraka i na vrijeme reagirati na prve znakove pogoršanja.
Hladnoća udara po zglobovima
Kod reumatskih bolesti i bolova u zglobovima, kao što su reumatoidni artritis i artroza, hladnoća i promjene atmosferskog tlaka često intenziviraju simptome. Niske temperature mogu uzrokovati grčenje mišića i zatezanje zglobnih struktura, što povećava osjećaj ukočenosti i bolnosti.
Osjetljivost živaca u zahvaćenim područjima također se pojačava u hladnijem vremenu, pa se bol može činiti intenzivnijom. Tijekom zime ljudi su skloni manje se kretati zbog hladnog i skliskog vremena, a smanjena fizička aktivnost dovodi do gubitka pokretljivosti, smanjenja snage mišića koji stabiliziraju zglobove i dodatnog pogoršanja ukočenosti i boli. Time se stvara začarani krug: bol ograničava kretanje, a nedostatak kretanja pojačava bol i ukočenost.
Kardiovaskularne bolesti također postaju posebno osjetljive zimi. Hladnoća izaziva sužavanje krvnih žila, što podiže krvni tlak i povećava otpor kroz koji srce mora pumpati krv. Ovo dodatno opterećuje srce, a kod osoba s koronarnom bolesti ili oštećenjem srčanog mišića može povećati rizik od angine, aritmija pa čak i srčanog udara.
U isto vrijeme, zimski period često donosi manju fizičku aktivnost, dulje sjedenje u zatvorenim prostorima i unos kalorijski bogate hrane, što sve zajedno dodatno pogoršava kardiovaskularni rizik. Kombinacija hladnoće, smanjene aktivnosti i prehrambenih navika čini zimu razdobljem kada srce i krvne žile rade pod većim stresom, što može izazvati akutna pogoršanja kod ranije oboljelih osoba.
Zimi posebno strada srce
Kardiovaskularne bolesti, poput povišenog krvnog tlaka i koronarne bolesti srca, zimi postaju posebno rizične. Hladnoća uzrokuje sužavanje krvnih žila, što povećava otpor kroz koji srce mora pumpati krv, a samim time i krvni tlak. To dodatno opterećuje srce, koje mora raditi jače kako bi održalo cirkulaciju, čime raste rizik od srčanih komplikacija, uključujući anginu ili srčani udar.
Zimski mjeseci često donose i manju fizičku aktivnost jer ljudi više borave u zatvorenom, a istovremeno konzumiraju kaloričniju hranu bogatu masnoćama i šećerom, što dodatno opterećuje kardiovaskularni sustav. Sve to zajedno čini zimu razdobljem većeg rizika za srce i krvne žile, posebno kod osoba koje već imaju kardiovaskularne probleme.
