Europska unija uskoro ulazi u možda najizazovniju fazu svoje povijesti, a nova konstelacija Europske komisije Ursule von der Leyen sprema se preuzeti dužnost. Očekuje se da će ona, kroz strateški odabir ključnih figura i strukturiranje vlasti, dobiti gotovo potpunu kontrolu nad politikama bloka.
Kada je von der Leyen prošlog mjeseca predstavila sastav i organizacijsku strukturu svoje Komisije, čak su i mediji koji su inače naklonjeni Bruxellesu primijetili da njezin potez podsjeća na svojevrsni puč. Naime, kroz postavljanje lojalnih suradnika na ključne pozicije, marginaliziranje kritičara i uspostavljanje složene mreže preklapajućih ovlasti, von der Leyen je postavila temelje za dosad neviđenu centralizaciju moći u Bruxellesu. Kritičari upozoravaju da će to dodatno oslabiti suverenitet država članica.
Alberto Alemanno, profesor prava EU na HEC Paris, opisao je ovakvu transformaciju Komisije kao prelazak s kolegijalnog tijela na predsjednički ured. Ovo nije iznenađenje, s obzirom na dugotrajan proces kojim je Komisija, nekada tehničko tijelo, postala politički akter s većim ovlastima. No, pod von der Leyen, ova centralizacija je ubrzana.
Ursula von der Leyen declares the biggest threats are mis-information and dis-information.
Enter the Digital Services Act 👉 to allow censorship on behalf of The Regime’s gated intuitional narrative.
She’s trying to end Free Speech.
pic.twitter.com/gsXEF1wzUt— Resist CBDC (@Resist_CBDC) September 15, 2024
Proširenje ovlasti
Jedan od najvažnijih aspekata ove transformacije jest von der Leyenina uloga u jačanju nadnacionalnog nadzora nad vanjskom politikom EU. Kriza u Ukrajini poslužila je kao katalizator za širenje izvršnih ovlasti Komisije u područjima kao što su obrana i sigurnost, unatoč tome što formalno nema ovlasti nad tim sektorima. Tako je, na primjer, postignuta de facto nadnacionalizacija vanjske politike EU, u skladu s američkom i NATO strategijom.
Posebno su zanimljive nominacije iz baltičkih država, poput Andriusa Kubiliusa, bivšeg premijera Litve, koji će preuzeti ulogu prvog povjerenika EU-a za obranu. Kubilius je poznat po svojim bliskim vezama s američkim nevladinim organizacijama i think tankovima, te se očekuje da će se zalagati za jaču integraciju europske obrambene industrije. Njegov angažman, uz već najavljene nominacije Kaje Kallas iz Estonije i Finkinje Henne Virkkunen, potvrđuje rastuću ulogu baltičkih država unutar EU-ove vanjske politike.
Formiranje tzv. “baltičkog odreda” naišlo je na pohvale Atlantskog vijeća, koje ga vidi kao znak da će EU i dalje smatrati Rusiju primarnom prijetnjom te ostati usklađena s američkim interesima – za što se navedena organizacija svesrdno zalaže. Ovaj potez svakako učvršćuje smjer Europske unije prema jačanju obrambenih kapaciteta i sigurnosne politike, uz podršku NATO-a i SAD-a. Doduše, ovaj razvoj događaja otvara pitanje hoće li sve veća centralizacija i jačanje nadnacionalne kontrole pridonijeti stabilnosti ili će, pak, dodatno narušiti odnose unutar Unije i ojačati suverenističke pokrete u pojedinim članicama.
🇮🇱🇪🇺 Son of Auschwitz survivors confronts Ursula von der Leyen and asks when she will sanction Israel pic.twitter.com/WkGjAgjt45
— Lord Bebo (@MyLordBebo) October 14, 2024
Centralizacija
Von der Leyen priprema i radikalnu promjenu u načinu upravljanja proračunom Europske unije. U okviru novog proračunskog plana za razdoblje 2028. – 2034., predlaže se centralizacija strukturnih fondova EU-a, što bi dodatno učvrstilo moć Bruxellesa, ali i smanjilo ovlasti lokalnih tijela unutar država članica. Prema postojećem sustavu, većina sredstava iz fondova EU-a usmjerava se izravno na regije, koje tim novcem upravljaju za provođenje projekata odobrenih od strane EU-a. No, novi model predviđa stvaranje jedinstvenog nacionalnog fonda za svaku članicu, kojim će upravljati nacionalne vlade, ali uz stroge uvjete koji bi bili određeni reformama koje diktira Bruxelles.
Kritičari tvrde da bi ovaj potez stvorio institucionalizirani sustav financijske kontrole kojim bi Komisija mogla vršiti pritisak na države članice. Odbijanje provođenja reformi moglo bi značiti obustavu financiranja, što bi omogućilo Komisiji značajan utjecaj na političke i gospodarske odluke unutar država. Uz to, postoje sumnje da je cilj ovih promjena preusmjeravanje sredstava iz dosadašnjih programa prema novim prioritetima, poput obrane i industrijskog razvoja.
Predloženi proračunski plan također uključuje uspostavu posebne upravljačke skupine, kojom bi predsjedala sama von der Leyen. Ova ad hoc skupina, sastavljena od ključnih odjela Komisije, imala bi nadzor nad cjelokupnim proračunskim procesom, čime bi dodatno smanjila ulogu regija, koje često imaju konzervativnija stajališta od središnje vlasti EU-a.
Watch and Share
Dear Europeans, the Most Important Thing you Need to Know!
The Extremely Corrupt, Arrogant, Queen Warmonger #frauGENOCIDE Ursula von der Leyen Should Go to Prison
Europeans are becoming poorer and poorer because of you Ursula.
You destroyed the European… pic.twitter.com/AJB0oYCHd6
— Ignorance, the root and stem of all evil (@ivan_8848) October 19, 2024
Rast moći
Ovaj prijedlog dolazi u trenutku kada von der Leyen već dobrano učvršćuje svoju političku kontrolu nad blokom. Njezin autoritarni pristup bio je posebno izražen tijekom sukoba s mađarskim premijerom Viktorom Orbánom, koji se suprotstavio njezinom kritikama zbog mađarskih veza s Rusijom. Orbán je von der Leyen optužio za politizaciju Komisije, tvrdeći da bi Komisija trebala ostati “neutralna” i “čuvar ugovora”.
Centralizacija moći u Bruxellesu nije nova pojava, ali se, očito, ubrzava pod vodstvom trenutne predsjednice Komisije. Tijekom posljednjih 15 godina, Komisija je postupno širila svoje ovlasti u područjima koja su prije bila pod kontrolom nacionalnih vlada, poput proračuna, vanjske politike i zdravstva. Ova centralizacija moći dodatno je ojačala tijekom kriza poput pandemije COVID-19 i rata u Ukrajini, a sada prijeti postati trajna značajka političkog pejzaža EU-a.
Neki analitičari ukazuju da bi EU mogla ući u “kasnosovjetsku fazu” – period u kojem se suočava s unutarnjim društvenim i ekonomskim slomom, rastućim populističkim pokretima i krizom demokratskog legitimiteta. Europska politička elita, umjesto da se suoči s tim izazovima kroz reforme. Bez obzira na ovakve primjedbe, von der Leyen je odlučila dodatno zategnuti kontrolu i smanjiti ovlasti nacionalnih država.
The truth is that the European Union entered the #RussiaUkraineWar recklessly, based on flawed calculations and with a misguided strategy, and I attribute this to the actions of President @vonderleyen. pic.twitter.com/jaVg629rO2
— Orbán Viktor (@PM_ViktorOrban) October 13, 2024
Problematična deportacija
A osim ovih autoritarnih tikova, nepokolebivoj Njemici se zamjeraju i neki neoimperijalistički refleksi. Primjerice, predložila je uspostavu vanjskih “centara za povratak” za neregularne migrante izvan Europske unije, koristeći sporazum između Italije i Albanije kao mogući model. U pismu upućenom nacionalnim čelnicima EU-a, von der Leyen naglasila je kako bi dogovor s Albanijom mogao poslužiti kao putokaz za rješavanje rastuće migracijske krize u Uniji.
Doduše, talijansko-albanski sporazum se pokazao kontroverznim. Naime, iako je prva skupina od 12 muškaraca, uglavnom iz Bangladeša i Egipta, spašenih iz međunarodnih voda, poslana je u Albaniju ove srijede, već u petak je posebni imigracijski sud u Rimu odlučio da se migranati trebaju vratiti u Italiju jer su bili iz zemalja koje se smatraju nesigurnima za povratak.
Također, iako su slične sheme vanjske obrade tražitelja azila – poput britanskog sporazuma s Ruandom – već bile oštro kritizirane, Europska unija sada pokazuje sve veći interes za sličan pristup. Tako je von der Leyen pohvalila i sukladne dogovore s Tunisom, kao i suradnju s libijskim vlastima, unatoč brojnim kritikama organizacija za ljudska prava. Prema njenim riječima, dolasci migranata na središnjoj mediteranskoj ruti smanjeni su za dvije trećine zahvaljujući ovim sporazumima.
The first migrants shipped by the Italian government to Albania as part of a new deal to tackle illegal migration have been sent back to Italy, after a court ruling in Rome pic.twitter.com/Kwmxj95jTA
— Channel 4 News (@Channel4News) October 19, 2024
Pristranost i licemjerje
A posljednji put kada je Von der Leyen iskazala neosjetljivost prema ljudima globalnog juga je bilo 7. listopada, kada je na X-u objavila izjavu povodom “prve godišnjice terorističkih akata protiv Izraela”. “Još jednom osuđujem, i to najoštrije moguće, te barbarske napade (7. listopada). Oni su donijeli ogromnu patnju ne samo narodu Izraela, već i nevinim Palestincima. Na ovu tragičnu obljetnicu, želim odati počast sjećanju na žrtve.” Razvidno, poručivanjem da su Palestinci u potpunosti odgovorni za vlastiti masakr se jako obeščašćuje sjećanje na žrtve u njihovim redovima.
Predsjednica Komisije ovdje iskazuje i šablonski poziv na “prekid vatre”, što je praćeno potpunim izostankom vlastitih konkretnih napora da se to dogodi. Nadalje, u priopćenju se ne spominje međunarodno pravo, stavovi Međunarodnog suda pravde niti izraelska okupacija. Za von der Leyen, povijest je počela 7. listopada i za sve je kriv samo i isključivo Hamas.
Konačno, ispisan je i vrlo dugačak odlomak o antisemitizmu, ali apsolutno ništa o islamofobiji, kao ni suludoj i neviđenoj represiji propalestinskih glasova diljem Europe. I da, u istom odlomku ona se usuđuje napisati: “Ponosimo se našom različitošću. Moramo je zaštititi pod svaku cijenu”, pri čemu ne radi ništa osim što briše tu različitost tako što svoju poruku čini krajnje pristranom, jednostranom i, nadasve, licemjernom.
Za još ovakvog sadržaja upratite autorov X profil i Substack.
Von der Leyen: Kijev se nevjerojatnom brzinom kreće prema EU članstvu, slava Ukrajini!
