Slučaj „Respiratori“ definitivno će dobiti još jedan nastavak. Europski sud za ljudska prava zaprimio je apelacije bivšeg premijera Federacije BiH Fadila Novalića i bivšeg ravnatelja Federalne uprave civilne zaštite Fahrudina Solaka. U apelacijama se tvrdi da im je povrijeđeno pravo na pravično suđenje, a Sud je sada zatražio očitovanja nadležnih strana. Odluka se očekuje do kraja godine, javlja N1.
Mnogi se sada pitaju hoće li svi odgovorni za potrošenih 10,5 milijuna maraka iz proračuna za nabavu 100 respiratora biti oslobođeni odgovornosti.
Elmir Jahić, odvjetnik Fadila Novalića, potvrdio je da je primio poštu iz Strasbourga, no zbog povjerljivosti predmeta nije želio komentirati. Isto vrijedi i za odvjetnicu Fahrudina Solaka, Marselu Bajramović. Čini se da su poštu zasad zaprimili samo odvjetnici, dok pravosudne institucije još nisu službeno obaviještene. Iz Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća BiH (VSTV) navode da nemaju informacija, a Sud BiH ističe da ništa nisu zaprimili.
Slučaj „Respiratori“ kontinuirano dobiva nove pravne obrte. Najnoviji razvoj događaja uslijedio je nakon što je Europski sud za ljudska prava zatražio mišljenje o apelacijama Novalića i Solaka. Podsjetimo, u ožujku ove godine, na temelju odluke Ustavnog suda BiH, postupak protiv Fikreta Hodžića i firme „Srebrena malina“ je ponovljen, a Hodžić je tom presudom pravomoćno oslobođen.
U njegovu slučaju postupak je ponovljen jer je bio osuđen za kazneno djelo za koje nije bio optužen. Kod Novalića i Solaka Ustavni sud je utvrdio da su političke izjave stvarale pritisak na pravosuđe. Tada je najavljena apelacija Europskom sudu za ljudska prava, uz podsjetnik na presudu tog suda iz 2008. protiv Ujedinjene Kraljevine.
Međutim, čak i ako Europski sud potvrdi povredu prava, to ne znači automatski i novo suđenje za Novalića i Solaka.
„Odluka Europskog suda za ljudska prava ne znači automatsko poništenje presude. Zakoni Bosne i Hercegovine i dalje propisuju da se postupak mora voditi unutar države. Ustavni sud BiH zaprimio bi odluku Europskog suda, potom bi se obratio nižem, nadležnom sudu – u ovom slučaju Sudu BiH – koji bi odlučio hoće li poništiti presudu, ispraviti određene pogreške ili eventualno ponovno voditi postupak“, pojasnio je Denis Džidić iz BIRN-a.
Svi su svjesni da su pritisci postojali, a javni interes bio iznimno velik. Ishod ostaje neizvjestan, a ključna pitanja su hoće li suđenje biti ponovljeno i hoće li država na koncu snositi trošak dosadašnjih odluka.
„Ako odluka bude u njihovu korist, postupak se može ponoviti, a Sud BiH ih može i osloboditi. U tom slučaju država bi morala platiti odštetu za provedeni kazneni postupak i dane provedene u zatvoru, što bi predstavljalo ogroman financijski teret“, upozorio je Džidić.
Spremnost bh. pravosuđa za procesuiranje slučajeva visoke korupcije i ovim je predmetom dodatno dovedena u pitanje. Zbog povjerljivosti, komentari su rijetki, ali se odluka Europskog suda očekuje do kraja godine.
