U Hrvatskoj bi ove godine moglo biti požeto oko milijun tona pšenice sa zasijanih 160 tisuća hektara, a ratari smatraju da bi minimalna cijena koja bi pokrila troškove proizvodnje trebala iznositi 200 eura po toni, rekli su u četvrtak predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore (HPK). “Polja izgledaju dobro i mogli bismo imati oko milijun tona pšenice”, rekao je Matija Brlošić iz HPK-ova Upravnog odbora.
Naveo je kako je Hrvatskoj nekada trebalo 600 tisuća tona pšenice, a sada oko 300 tisuća tona. To znači, kako je rekao, da ćemo imati više nego što su potrebe hrvatskih mlinova, koji se mogu izbrojiti na prste jedne ruke. “Što se cijena tiče, trenutačna koju je stavila Žito kotacija Osijek nije vrijedna spomena (155 eura za tonu za 3. klasu na dan 2. lipnja, op.ur). Toliko je niska da ne može opravdati trošak proizvodnje”, kazao je Brlošić.
“Usporedbe radi, prije 20 godina saborski zastupnik je mogao kupiti 5.000 kilograma pšenice za svoju plaću. Danas, po ovoj cijeni Žito kotacije Osijek, može kupiti 25.000 kilograma pšenice, dakle pet puta više. Živimo u istoj državi. Jesu li poljoprivredni proizvođači to zaslužili u odnosu na saborske zastupnike? Rade li saborski zastupnici pet puta više u odnosu na poljoprivrednike?”, pitao je.
Napomenuo je pritom kako su u odnosu na prije 20 godina poljoprivrednici nivo svoje proizvodnje podigli bar 35 posto te kako otkupna cijena koja se nudi “apsolutno nije za spomen”. “Troškovi proizvodnje se kreću od 200 eura po toni pa naviše. To bi trebala biti neka minimalna cijena koja bi pokrila samo troškove i koja bi bila neka garancija za državu da se na jesen zasiju barem količine koje će biti dostatne za Hrvatsku”, rekao je Brlošić.
Predsjednik Odbora za ratarstvo HPK Petar Pranjić je kazao kako poljoprivrednici od države očekuju da bude njihova majka, a ne maćeha. Osjećaju se, kako je rekao, odbačeno i manje vrijedni u odnosu na ostale grane gospodarstva. Od Vlade traže da pomogne sredstvima iz državnog proračuna, jer sami neće moći opstati. “Toliko je grozno i najave su s takvim otkupnim cijenama da se radujemo prošlogodišnjoj cijeni koja je bila katastrofa”, rekao je. “Molim državu da nam da podršku, da nam da vjetar u leđa i da nas podupre. Mi smo doslovce umrli, samo nam to nitko još nije rekao”, istaknuo je Pranjić.
Predstavnici HPK su istaknuli i kako je nužno da država subvencionira domaće prerađivačke kapacitete kako bi imali sigurnu i dostatnu hranu. “Kad hrane ne bude bit će kasno, a svi će postati svjesni koliko je ona vrijedna”, istaknuo je Brlošić.
Predsjednik HPK Mladen Jakopović je kazao kako vjeruje da će žetva biti dobra i s dobrim prinosima. No ono što se, kako je rekao, hitno mora mijenjati je to da je Hrvatska izvoznik sirovine, a uvoznik kruha, brašna, pekarskih proizvoda i tjestenine. “Prošle godine su kruh i pekarski proizvodi bili po prvi put na prvom mjestu po uvozu, a to je nedopustivo”, rekao je. “Hitno moramo ulagati u preradbene kapacitete, jer ćemo uz sadašnje cijene pšenice i poremećaje na tržištu uništiti i ovu proizvodnju”, izjavio je Jakopović.
