Novo istraživanje RTL-a pokazuje kako građani Hrvatske sve ozbiljnije razmišljaju o sigurnosnoj situaciji, ali su istodobno podijeljeni oko konkretnih poteza države – osobito kada je riječ o vojnoj suradnji s Izraelom.
Istraživanje je provela agencija Promocija plus od 31. ožujka do 2. travnja na uzorku od tisuću ispitanika, uz standardnu pogrešku od +/- 3,4 posto i razinu pouzdanosti od 95 posto. U fokusu su bili globalni sigurnosni izazovi, uključujući rat u Ukrajini i napetosti na Bliskom istoku, ali i regionalna pitanja poput jačanja vojne moći Srbije, koja je nedavno nabavila hipersoničnu raketu iz Kine.
Na pitanje treba li Hrvatska dodatno jačati svoju vojsku zbog sigurnosne situacije u regiji, čak 60 posto ispitanika odgovorilo je potvrdno. Građani očito smatraju da je ulaganje u obranu nužno u trenutnim okolnostima. S druge strane, oko trećine ispitanih smatra da dodatna ulaganja nisu potrebna. Oni ističu da Hrvatska već sada izdvaja značajna sredstva za obranu te vjeruju kako je sigurnosna situacija pretjerano dramatizirana, uz očekivanje da će zaštitu u slučaju potrebe osigurati NATO. Oko 4,5 posto ispitanika nije imalo stav o ovom pitanju.
Vjeruje se u NATO
Posebno zanimljiv rezultat odnosi se na stavove o vojnoj suradnji s Izraelom, koja je u posljednje vrijeme u središtu političkih rasprava. Nakon što je ministar obrane Ivan Anušić boravio u Izraelu, a predsjednik Zoran Milanović kritizirao takve poteze i zabranio suradnju, građani su se većinom svrstali na stranu opreza.
Na pitanje treba li Hrvatska vojno surađivati s Izraelom, većina ispitanika odgovorila je negativno. Kao razloge navode izraelsku politiku, ali i činjenicu da se obrambeni sustavi mogu nabaviti i od drugih država. Suradnju podržava manje od petine ispitanih, dok njih 24 posto nema jasan stav.
Hrvatska je članica NATO-a, a članak 5. tog saveza predviđa zajedničku obranu u slučaju napada. Istraživanje pokazuje da većina građana vjeruje kako bi NATO reagirao u slučaju pogoršanja sigurnosne situacije u regiji.
Više od polovice ispitanika smatra da bi savez intervenirao i osigurao stabilnost, dok nešto više od trećine nije uvjereno u takav scenarij. Oko 11 posto građana ne zna što očekivati.Rezultati istraživanja pokazuju zanimljiv paradoks – građani žele jaču vojsku i veću sigurnost, ali su istodobno skeptični prema konkretnim oblicima međunarodne vojne suradnje.
