Hrvati sve više vole ovu drogu: Alarmantan podatak, a posebice zabrinjava jedna druga stvar

Iz godine u godine sve više raste broj ovisnika o narkoticima, kako u Europi tako i u Hrvatskoj. Zagreb je tako, od 58 analiziranih europskih gradova, prije dvije godine bio jedanaesti u Europi po dnevnoj potrošnji kokaina. Trend prevalencije kokaina kod mladih samo raste, 2011. godina bilježi 0.9 posto, 2015. godina 1.6 posto, dok 2019. godina zabrinjavajućih 3.9 posto. Broj konzumenata kokaina u Hrvatskoj posljednjih se godina gotovo učetverostručio.

Adolescenti zbog manjka iskustva i znanja, utjecaja hormona na cjelokupno ponašanje te još uvijek nedovršenog razvoja mozga mogu donijeti različite pogrešne odluke. Mnoge stvari mogu krenuti u neželjenom smjeru. Različiti su motivi zbog kojih mladi konzumiraju psihoaktivne tvari. To su ponajprije radoznalost, osjećaj manje vrijednosti i nedostatak samopoštovanja, loša slika o sebi, nedostatak kvalitetnih odnosa unutar obitelji, nedostatak roditeljske pažnje i ljubavi, težnja za pripadanjem vršnjacima i pritisak vršnjaka te nedovoljna sposobnost suočavanja i rješavanja konfliktnih situacija i problema.

Sve navedeno kod adolescenta može stvarati osjećaj pritiska i učiniti lakšim posezanje za psihoaktivnim tvarima. Snažne sintetičke tvari, nove mješavine droga i promjenjivi obrasci uporabe predstavljaju sve veću prijetnju u Europi, navodi se u “Europskom izvješću o drogama za 2024.: trendovi i kretanja” Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA).

Europsko izvješće

Prema Europskom izvješću o drogama za 2024. godinu, koje se temelji na podacima iz 29 zemalja (EU, Turska i Norveška) dostupnost droga i dalje je visoka u Europi, gdje tržište nudi raznolik asortiman proizvoda.

Ljudi koji koriste droge sada su izloženi širem rasponu psihoaktivnih tvari, često visoke potencije ili čistoće, ili u novim oblicima, mješavinama i kombinacijama. Uz proizvode koji se ponekad pogrešno prodaju, potrošači možda nisu svjesni što uzimaju i izloženi su većim zdravstvenim rizicima, uključujući potencijalno smrtonosna trovanja, dodaje se u izvješću.

Do kraja 2023. EMCDDA je pratio više od 950 novih psihoaktivnih tvari, od kojih je 26 prvi put prijavljeno u Europi te godine. “Jedan od izazova s kojima će se suočiti nadzor nad drogama u 2024. je stjecanje dubljeg razumijevanja o tome koje se droge zapravo konzumiraju i u kojim kombinacijama”, kaže se u ovogodišnjem izvješću.

Mladima u Hrvatskoj prijeti opasnost koje nisu svjesni: Nikad nisu bili izloženiji

Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Istraživanje koje su proveli Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Institut za društvene znanosti Ivo Pilar otkriva ogroman skok konzumacije kokaina u Hrvatskoj u samo nekoliko godina, naročito među populacijom mlađom od 35 godina.

“Svaki četvrti odrasli barem jednom u životu je uzimao neku ilegalnu drogu (24.5%). Barem jednom u životu neku ilegalnu drogu uzimalo je više od trećine mlađih odraslih (37.8%). Najveće prevalencije uzimanja bilo koje ilegalne droge barem jednom u životu utvrđene su u dobnim skupinama između 25 i 34 godine (38.6%) i 15 i 24 godine (36.9%). Znatno više odraslih muškaraca nego žena uzelo je neku ilegalnu drogu barem jednom u životu (30.5% muškaraca naspram 18.4% žena). U posljednjih godinu dana svaka peta mlađa odrasla osoba (21.3%) uzimala je neku ilegalnu drogu”, stoji u izvješću HZJZ-a.

Prema podacima s internetske stranice EMCDDA, rekordne količine kokaina izmjerene su u otpadnim vodama Zagreba, jedinog hrvatskog grada u kojem se provode mjerenja. 2021. godine količina kokaina iznosila je 548.62 mg na 1000 osoba po danu. Iduće godine, koncentracija kokainskih metabolita bila je nešto niža te je iznosila 401.19 mg na 1000 osoba po danu.