Hrvatska zajednica u australskom gradu Sydneyu proslavila je 40 godina od izgradnje tamošnje crkve Svetog Nikole Tavelića, poručivši da je ona doprinijela očuvanju hrvatskog identiteta, jezika i kulture.
Hrvati su se u nedjelju okupili na misi, a zatim na pikniku, živoj glazbi i tradicionalnom folklornom plesu. U crkvi, nazvanoj po prvom kanoniziranom hrvatskom svecu, rođenom oko 1340. godine u uglednoj šibenskoj obitelji Tavelića, okupljaju se već četiri desetljeća.
“Značajno je doprinijela očuvanju hrvatskog identiteta, jezika i kulture”, izjavio je hrvatski generalni konzul Ivica Glasnović.
U Australiji živi oko 250.000 ljudi hrvatskog porijekla te je jedna od zemalja u koju su Hrvati najviše iseljavali.
Deset vjernika u Sydneyu, predvođenih Mijom Marićem i Šimom Trinajstićem, sastalo se 1984. godine s biskupm Ćirilom Kosom kako bi razgovarali o izgradnji crkve. Nakon što su dobili odobrenje od sidnejskog nadbiskupa, kardinala Edwarda Clancya, vjernici su pronašli i kupili zemljište u Fairfieldu, predgrađu na zapadu Sydneya.
Gradnja je započela te iste godine pod vodstvom graditelja Bernarda Rončevića i 38 predanih volontera. Mato Smolčić bio je pokretačka snaga cijelog projekta, a Trinajstić je pripremio planove koje je odobrilo Gradsko vijeće Fairfielda. Na Badnjak je zajednica proslavila polnoćku na otvorenom na gradilištu što je bio trenutak koji ih je ojačao u odlučnosti da nastave.
Biskup David Cremin blagoslovio je kamen temeljac u proljeće 1985., a do kraja godine je crkva je bila dovršena.
Svaki element crkve donirali su župljani. Tvrtka obitelji Franović “Boka Windows” donirala je sva 72 prozora. Boris Laurić stručno je dovršio mramorne radove. Nikola Šarić donirao je klupe od punog drveta. Na kraju, Andrija Gurlica izveo je sve električne radove. Oltar, tabernakul, propovjedaonicu, kipove i liturgijske predmete financirali su župljani iz vlastitog džepa.
Crkva sv. Nikole Tavelića otvorena je i posvećena 17. studenog 1985.
“Četiri desetljeća kasnije, crkva je i dalje srce hrvatske katoličke zajednice. Stoji kao živi spomenik vjeri, tradiciji i nesebičnoj ljubavi prema domovini i Bogu”, poručili su organizatori obljetnice.
