Iako je još krajem 2025. Vlada trebala objaviti informaciju o tome koliko ćemo novca morati vratiti u proračun EU-a, i dalje se ne zna o kojem je iznosu riječ. Tada je na dnevnom redu sjednice Vlade bila najavljena odluka o preraspodjeli proračunskih sredstava zbog povrata novca u proračun EU-a, ali je točka uoči sjednice skinuta s dnevnog reda. Iz Vlade su za Index tada poručili tek da se dnevni red može mijenjati do početka sjednice i da će se Ministarstvo financija oglasiti kad sve pripremi.
To se još nije dogodilo ili jednostavno Vladi ne odgovara objava takve informacije. Povrat europskog novca nije iznimka, nego dio redovitog sustava kontrole. Do njega dolazi kada se utvrde nepravilnosti u trošenju, kršenje pravila, neprovedba projekta ili neiskorištena sredstva.
Kad je riječ o kohezijskim fondovima, novac se može povući i vratiti u proračun EU-a ili usmjeriti u nove projekte, dok su kod Mehanizma za oporavak i otpornost isplate vezane uz ispunjavanje reformi i ciljeva pa se mogu odgoditi, smanjiti ili obustaviti. Vraćeni novac pritom ne nestaje iz sustava, nego se često preraspodjeljuje i ponovno koristi. Hrvatska je u deset godina iz fondova EU-a povukla oko 22 milijarde eura, ali još nije poznato koliko će morati vratiti ni je li potrebna preraspodjela u državnom proračunu već provedena.
Najgori od svih
Krije li se dio razloga u činjenici da je Hrvatska među najgorima po broju prijava što ih europsko tužiteljstvo dobiva o manipulacijama europskim novcem? Naime, prema izvješću Europskog javnog tužiteljstva (EPPO) za 2025., u Hrvatskoj je prošle godine zaprimljeno ukupno 86 prijava kaznenih djela povezanih s prevarama koje pogađaju financijske interese Europske unije. Od toga su tri prijave stigle od institucija, tijela, ureda i agencija EU-a, 40 su podnijela nacionalna tijela, 41 su prijavu podnijele privatne osobe, dok su dvije istrage pokrenute po službenoj dužnosti. Na temelju tih prijava otvoren je ukupno 61 predmet.
Do 31. prosinca 2025. u Hrvatskoj je pod nadležnošću EPPO-a bilo 99 aktivnih predmeta, uz procijenjenu ukupnu štetu od 601 milijun eura. Golema većina tih slučajeva odnosi se na prevare povezane s korištenjem europskih fondova. Ukupno 92 aktivna predmeta povezana su s rashodima iz europskog proračuna, a procijenjena šteta u tim predmetima iznosi 481 milijun eura. Procijenjena stvarna šteta iznosi 166,3 milijuna eura, dok potencijalna šteta doseže 314,7 milijuna eura. Od toga se 478,4 milijuna eura odnosi na štetu nanesenu proračunu Europske unije, dok se 2,52 milijuna eura odnosi na štetu za druge subjekte.
U kategoriji korupcije povezane s prevarama u rashodima evidentirano je 13 aktivnih predmeta. Procijenjena ukupna šteta u tim slučajevima iznosi 58,22 milijuna eura, od čega je 56,83 milijuna eura šteta za proračun EU-a, dok procijenjena šteta za druge subjekte iznosi 1,39 milijuna eura. EPPO u Hrvatskoj vodi i sedam aktivnih predmeta koji se odnose na prevare u prihodima, odnosno prevare povezane s PDV-om i carinama. Procijenjena šteta u tim slučajevima iznosi 119,76 milijuna eura. Šest aktivnih predmeta ima prekograničnu dimenziju, odnosno uključuje kaznena djela koja prelaze granice jedne države.
Raznoliki predmeti
Tijekom 2025. podignuto je ukupno 11 optužnica, a optužene su 64 osobe. Sudovi su u istragama EPPO-a tijekom 2025. u Hrvatskoj odobrili zamrzavanje imovine u vrijednosti od 0,87 milijuna eura, dok je stvarno zamrznuta imovina iznosila 0,7 milijuna eura. U 12 predmeta odlučeno je da se slučajevi odbace, a tim predmetima bile su obuhvaćene ukupno 33 osobe. Jedan predmet upućen je nacionalnim tijelima, a u tom slučaju riječ je bila o 10 osoba. Kada su posrijedi sudski postupci, devet predmeta nalazilo se u fazi suđenja. U prvostupanjskim postupcima doneseno je 25 sudskih odluka. Jedan predmet bio je u žalbenoj fazi, dok žalbi na prvostupanjske odluke nije bilo. Ukupan broj konačnih sudskih odluka iznosio je 26. U svim tim predmetima doneseno je 26 osuđujućih presuda, a osuđene su ukupno 33 osobe. Oslobađajućih presuda nije bilo.
Analiza aktivnih predmeta prema vrsti kaznenog djela pokazuje da se 42 predmeta odnose na prevare u rashodima izvan postupaka javne nabave, dok se 28 odnosi na prevare u javnoj nabavi. Pet predmeta povezano je sa sudjelovanjem u zločinačkoj organizaciji, sedam s prevarama u prihodima povezanima s PDV-om i carinama, 13 s korupcijom, 15 s pronevjerom, tri s pranjem novca, dok se osam odnosi na druga kaznena djela neraskidivo povezana s glavnim kaznenim djelom. Kada se predmeti analiziraju prema programima financiranja EU-a, najviše ih se odnosi na programe regionalnog i urbanog razvoja, ukupno 44. Na programe poljoprivrede i ruralnog razvoja odnose se 22 predmeta. Sedam predmeta odnosi se na programe zapošljavanja, socijalne kohezije i uključivosti, a isto toliko na Mehanizam za oporavak i otpornost. Po jedan predmet odnosi se na programe istraživanja i inovacija te na programe azila, migracija i integracije. Dva predmeta povezana su s programima industrije, poduzetništva i malih i srednjih poduzeća, a dva s programima sigurnosti i obrane. U osam slučajeva riječ je bila o drugim programima ili o predmetima u kojima program nije bilo moguće jasno utvrditi.
U Hrvatskoj zasad za EPPO radi šest europskih delegiranih tužitelja i 12 njihovih pomoćnika. O godišnjem izvješću govorila je i glavna europska tužiteljica na odlasku, Laura Kövesi, koja ističe da je EPPO u posljednjim godinama često bio suočen s pitanjem opravdanosti svojeg postojanja. “Tijekom posljednjih godina ne mogu ni izbrojiti koliko sam puta bila zamoljena da opravdam postojanje EPPO-a tako da pokažem da koštamo manje nego što se na kraju uspije vratiti u proračun Europske unije na temelju naših istraga”, rekla je Kövesi. Dodaje da je EPPO, bez sumnje, “isplativa investicija” za europske i nacionalne proračune. Kao primjer navodi istragu “Moby Dick”, u kojoj je zaplijenjeno 257 milijuna eura u slučaju velike prevare s PDV-om koju je vodila opasna kriminalna organizacija.
Korupcija na djelu
“To odgovara 46 posto štete koja se istražuje u tom predmetu – izvanredno postignuće, i u apsolutnom i u relativnom smislu. Ako budemo uspješni na sudu, nadležna tijela moći će oduzeti tu imovinu i unovčiti je u javnom interesu. Uzmemo li u obzir posljednje dvije godine, naša stopa osuđujućih presuda blizu je 95 posto”, rekla je Kövesi. Naglasila je i da uloga EPPO-a nije samo povrat novca nego, prije svega, provođenje vladavine prava. “I dalje vjerujem da se Europska unija temelji na vladavini prava, a ne na analizi troškova i koristi. Uloga je EPPO-a privesti kriminalce pravdi, a ne samo nadoknaditi štetu koju su prouzročili”, poručila je.
Prema podacima iz izvješća, do kraja 2025. EPPO je ukupno vodio istrage u 3602 predmeta u državama članicama koje sudjeluju u njegovu radu, uz procijenjenu ukupnu štetu od 67,27 milijardi eura za proračune EU-a i država članica. Time je gotovo utrostručen iznos procijenjene štete u odnosu na prethodnu godinu, kada je iznosio 24,8 milijardi eura. Više od dvije trećine ukupne procijenjene štete, odnosno 45,01 milijardu eura, povezano je s prevarama u prihodima, prije svega s PDV-om i carinama. EPPO ističe da to pokazuje razmjere kriminalne industrije koja je godinama bila zanemarivana.
Tijekom 2025. EPPO je otvorio 2030 novih istraga, što je 35 posto više nego prethodne godine. Iako prevare povezane s rashodima, odnosno s europskim fondovima i subvencijama, čine 68 posto svih aktivnih istraga, odnosno 2450 predmeta, one čine 27 posto ukupne procijenjene štete, odnosno 18,7 milijardi eura. Ukupno 512 aktivnih predmeta povezano je s Mehanizmom za oporavak i otpornost, ključnim instrumentom programa NextGenerationEU, što je povećanje od 66,7 posto u odnosu na 2024. S obzirom na velik volumen isplata koji se očekuje do kraja 2026., EPPO upozorava da rizik od prevara i korupcije ostaje visok.
Velike svote
Tijekom 2025. EPPO je zaprimio i obradio 6966 prijava kaznenih djela, što je šest posto više nego godinu prije. Najviše prijava podnijele su privatne osobe, njih 4629, te nacionalna tijela – 2107, dok je broj prijava koje su dostavile institucije EU-a i dalje relativno nizak – 143. Stopa osuđujućih presuda u predmetima EPPO-a iznosi gotovo 95 posto. Tijekom 2025. podignuto je 275 optužnica, što je 34 posto više nego godinu prije, a optuženo je ukupno 1438 osoba. Sudovi su u istragama odobrili zamrzavanje imovine u vrijednosti od 1,1 milijarde eura, dok je stvarno zamrznuta imovina tijekom godine iznosila 288,9 milijuna eura.
EPPO upozorava i na promjene u strukturi organiziranog kriminala. Istrage pokazuju da kriminalne mreže koje se bave prevarama s PDV-om i carinama ostvaruju vrlo visoke profite uz relativno nizak rizik, zbog čega se tradicionalne kriminalne aktivnosti povezane s ilegalnom robom ili iskorištavanjem ljudi sve češće kombiniraju s prevarama u trgovini legalnom robom. Te aktivnosti često je teško otkriti iz isključivo nacionalne perspektive jer uzrokuju štetu i proračunima država članica i proračunu EU-a.
EPPO je pritom zabilježio posebno visoku razinu prevara povezanih s uvozom i prodajom robe izvan Europske unije, pri čemu značajnu ulogu imaju kineske kriminalne mreže. “S 981 aktivnim predmetom prevara povezanih s PDV-om i carinama, uz procijenjenu štetu od oko 45 milijardi eura za proračune EU-a i država članica, počinjemo zadirati u kriminalnu industriju koja je predugo bila ignorirana ili tolerirana. To je nužno za sigurnost Europske unije i za naše javne financije”, zaključila je Laura Kövesi.
