Skupština Crne Gore u petak je usvojila rezoluciju o genocidu u logorima Jasenovac, Dahau i Mauthauzen na što je stigao oštar odgovor iz Hrvatske koja smatra ”neprihvatljivim, neprimjerenim i nepotrebnim donošenje rezolucije čija namjera nije izgradnja kulture sjećanja i pomirbe, već instrumentalizacija sjećanja na žrtve Jasenovca radi kratkoročnih političkih ciljeva inicijatora ove rezolucije”.
Mnogi se pribojavaju da bi zahlađenje odnosa između dvije zemlje moglo ugroziti pristupne pregovore Crne Gore s Europskom unijom. Među njima je i crnogorski premijer Milojko Spajić koji je za POLITICO u Bruxellesu naglasio da glasanje o rezoluciji “definitivno šteti” zemlji.
Hrvatska vlada prethodno je osudila crnogorsku rezoluciju kao “neprihvatljivu i nepotrebnu” te upozorila da bi mogla ugroziti kandidaturu Crne Gore za EU. Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je da rezolucija pokazuje “namjernu politiku podjela” u Crnoj Gori.
Domino efekt u regiji?
Izglasavanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici od strane Opće skupštine Ujedinjenih naroda oživjelo je stare pritužbe iz međuetničkih ratova 1990-ih i ranije. Rezolucija je izazvala veliko nezadovoljstvo političkog vrha u Srbiji koje ju je interpretiralo kao pokušaj poniženja Srbije. Kao izraz negodovanja, ubrzo su osvanuli i plakati s natpisom: “Mi nismo genocidan narod” diljem zemlje, ali i u samoj Srebrenici – prenosi Al Jazeera.
Spajić je u intervjuu povezao vrijeme donošenja rezolucije s ruskim nastojanjima da destabilizira zapadni Balkan i kompromitira njegovu vladu: “Postoji ruski narativ u Crnoj Gori, da (Europska unija) i (zapadni) svijet podržavaju nacističku ili fašističku povijest” – rekao je Spajić.
Poticaj Crne Gore da pokrene raspravu o Jasenovcu mogao bi u tom pogledu biti rezultat utjecaja prosrpskih i proruskih snaga u zemlji, posebice pritiska Srpske pravoslavne crkve. Aleksandar Vučić čestitao je u nedjelju Crnoj Gori na donošenju rezolucije i najavio da će posjetiti tu zemlju ovog mjeseca. Ranije je zanijekao da je imao bilo kakve veze s tom mjerom, ali je u svibnju nagovijestio da bi Srbija mogla dati sličan prijedlog UN-u.
Oštre reakcije iz EU-a
Nakon donošenja rezolucije, EU je izbacila paragraf o Crnoj Gori iz deklaracije Europskog vijeća te otkazala posjet predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela Crnoj Gori.
Ovo glasanje zasjenilo je inače pozitivan tjedan za Spajićevu proeuropsku vladu, koja je prevladala veliku prepreku u pregovorima o pristupanju EU na konferenciji u Bruxellesu 26. lipnja. Spajić planira da Crna Gora uđe u EU do 2028. godine i zatvori “mnoga poglavlja” do kraja godine.
Charles Michel odgodio je posjet Podgorici kako bi osigurao uspješne razgovore koji neće biti zasjenjeni najnovijim razvojem događaja, naglasivši važnost dobrosusjedskih odnosa za proces pristupanja EU. Crnogorska vlada izrazila je nezadovoljstvo Michelovom odlukom i zabrinutost zbog mogućih negativnih posljedica.
Crnogorsko MVP ‘ispravlja krive Drine’: zločini u Jasenovcu nemaju veze s modernom Hrvatskom
