Papa Franjo odobrio je prefektu Dikasterija za kauze svetaca, kardinalu Marcelu Semeraru, 20. lipnja 2024. objavljivanje dekreta o mučeništvu iz mržnje prema vjeri sluge Božjega Hrvata, fra Alojzija Palića.
Fra Alojzije Palić, rođen je 14. travnja 1878. u Janjevu kao Matej, sin Tome Palića i Pauline rođene Đurić. U katoličkom okruženju mladom je Mateju došao i dar svećeničkog poziva, pa je tako u franjevački red stupio 23. rujna 1896. i dobio redovničko ime Alojzije.
Alojzije je studij filozofije završio u Skadru, dok je teološko obrazovanje stekao u talijanskim gradovima Bologni i Parmi. Doživotne zavjete položio je 8. prosinca 1901., a za svećenika je zaređen 20. travnja 1902. u Parmi. Nakon završenog studija vraća se u svoju provinciju gdje je od 1905. do 1907. bio župni vikar u Skadarskoj nadbiskupiji. Kasnije je djelovao i kao župnik u Bazu (sjeverna Albanija) i Đakovici gdje je bio i rektor hospicija, a od 1911. do 1913. u Peći i Glođanama.
Ubijen iz mržnje
U tijeku su bili balkanski ratovi, za vrijeme kojih su srpske i crnogorske vojne postrojbe počinile strašne zločine nad albanskim i drugim nesrpskim stanovništvom Kosova i Albanije, nad muslimanima i katolicima. Kao župnik u Glođanama, fra Alojzije Palić suprotstavio se nasilnom pokrštavanju muslimana u okolnim selima, od strane pravoslavaca. Zbog toga je uhićen 4. ožujka 1913. godine, te je nekoliko dana proveo u zatvoru u Peći gdje je pretučen i mučen te prisiljavan odreći se svoga svećeništva i katoličke vjere kako bi prešao na pravoslavnu vjeru.
Prije suđenja, 7. ožujka 1913. ubijen je od strane crnogorskih vojnika blizu sela Janoš. Odmah je pokopan, a tek nakon četiri mjeseca, njegovo je tijelo pronađeno i preneseno u crkvu u Zjumu na jugozapadu Kosova. Svojom mučeničkom smrću ovaj je 35-godišnji fratar pokazao kako dati život za istinu Isusa Krista, nije lako, ali to je put kojim bi svaki kršćanin trebao ići. Danas, 16. studenoga 2024., proglašen je blaženim u Sakdru.
Nisu zaboravljeni
Mostarsko-duvanjski biskup i trebinjsko-mrkanski apostolski upravitelj Petar Palić za Hrvatski katolički radio istaknuo je značaj ovog dekreta i zahvalio papi Franji „što je Crkvi i hrvatskome narodu darovao već trojicu blaženika porijeklom iz male zajednice Hrvata na Kosovu, i najnovijeg fra Alojzija, ali i za fra Serafina Kodića Glasnovića i za don Antona Muzića“.
S obzirom na davnu 1913. godinu te usprkos komunističkom režimu i nedaćama toga vremena, svijest o mučeničkoj smrti fra Alojzija Palića uspjela se očuvati u narodu.
Mons. Palić rekao je da se nikad nije mnogo govorilo o mučeništvu fra Serafina, don Antona, ni fra Alojzija. „Ali i danas postoji rodbina sve trojice Božjih ugodnika, u čijim je obiteljima živjelo – i živi – sjećanje na njihovo stradanje“, poručio je.
Plod molitava vjernih
Prisjećajući se djetinjstva, mons. Palić povjerio je da kao dijete nije puno čuo o ovoj trojici mučenika, ali znalo se da je uvijek bilo duhovnih zvanja koja su djelovala u Albaniji i na drugim mjestima, no o kojima se nije smjelo mnogo govoriti.
Padom komunističkog režima i pokretanjem prvih procesa od Skadarske nadbiskupije, počelo se detaljnije govoriti i o svećenicima koji su podnijeli mučeničku smrt.
„Počelo se govoriti o tome, i ponovno se nekako vratio kult, odnosno, među vjernike je ušla svijest da bismo jednoga dana mogli imati blaženike, pa da se i mole za njihov zagovor“, rekao je mons. Palić, dodavši da se to posebno čini ondje gdje je prisutna vjernička zajednica Janjevaca i Letničana.
Tako janjevačka zajednica u Kistanjama već dugi niz godina prakticira i određene pobožnosti i molitve na nakanu za proglašenje blaženima. Baš iz te župe u dalmatinskom zaleđu, u kojoj su se Janjevci – doseljenici iz najstarije hrvatske dijaspore – nastanili 1997., krenulo je intenzivnije širenje pobožnosti fra Alojziju.
Redovito se okuplja i zajednica Janjevaca u Zagrebu, a mala zajednica koja je preostala u Janjevu svake godine hodočasti na grob fra Serafina Kodića Glasnovića u franjevačkom samostanu blizu mjesta Leshë u Albaniji.
Drago Glasnović, fra Alojzije Palić i fra Serafin Kodić Glasnović / Foto: Ines Grbić
Pranećaci i pranećakinje novoga blaženika do sada su na poseban način čuvali živom uspomenu na Alojzijev život i djelovanje, među ostalim i obiteljskim fotografijama i slikama, te su se utjecali njegovu zagovoru, piše Glas Koncila 46./2024.
„Sada polako osjećamo i vidimo doista iskrenost, ali i plod ustrajne molitve tolikih molitelja“, istaknuo je mons. Palić.
Molitva bl. Alojziju Paliću
Gospodine Bože, ti si blaženoga fra Alojzija pozvao da ti služi kao svećenik u savršenstvu redovničkoga života.
On je ljubav i vjernost prema Tebi posvjedočio mučeničkom krvlju.
Daj da sveta Crkva ovoga tvoga blaženika ubroji među svete tvoje
i da mi po njegovu zagovoru postignemo milost za koju te molimo (…) i vječno spasenje.
Po Kristu Gospodinu našem. Amen.
Molitva hrvatskim mučenicima
