Hrvatska ima opasnu situaciju s vojnim rokom kakvu nema nitko: Evo koga šaljemo na frontu

Najprije je bilo govora kako će se uvesti vojni rok koji će trajati šest mjeseci, potom su čak i u Ministarstvu obrane počeli spekulirati o vojnom roku od četiri mjeseca, da bi u konačnici sve završilo na nekom vojnom osposobljavanju koje će trajati dva mjeseca.

Kada sagledamo dosadašnje trajanje vojnog roka, ali i iskustva država koje još imaju obvezni vojni rok, hrvatski pokušaj obnavljanja vojnog roka nikako ne možemo nazvati služenjem vojnog roka.

U dva mjeseca mladi vojnici ne mogu svladati ni osnove vojnog osposobljavanja, a kamoli neku ozbiljniju specijalističku obuku. Minimum koji je potreban za neku ozbiljniju temeljnu obuku jest vojni rok od četiri mjeseca, a za neku specijalističku obuku minimum je sedam do devet mjeseci.

PR kampanja

Stoga već sada treba reći kako nema govora o uvođenju ozbiljnog vojnog roka niti se ovo što je predloženo može nazvati ozbiljnim vojnim rokom. Štoviše, ovo što sada Ministarstvo obrane predlaže može biti iznimno štetno za državu, a pogotovo za mladiće koji će prolaziti vojnu obuku. Nakon ta dva mjeseca oni će biti zavedeni u vojnoj evidenciji kao vojno osposobljene osobe. To znači da bi u slučaju rata ili vojne ugroženosti ti ljudi bili poslani na prve linije kao osnova obrane države i naroda.

Problem je samo što oni nakon dva mjeseca u nekoj od vojarni HV-a neće dobro znati ni rastaviti VHS 2, a kamoli naučiti nešto o vojnim manevrima, napadima, usklađenosti rada voda, satnije i bojne. O nekom ozbiljnijem osposobljavanju za topničke izračune, upravljanje tenkovskim i oklopnim sustavima, o protuzračnoj obrani i radarskom navođenju i promatranju nema ni govora. Stoga bi već sada trebalo prestati govoriti o vojnom roku i osposobljavanju i uvesti neki prikladniji naziv u skladu s PR kampanjom koja, nažalost, prati ovaj projekt. Ovaj pokušaj Ministarstva obrane mogli bismo nazvati izvannastvanim obrambenim igrama ili možda svehrvatskim izviđačkim igrama s osobnim naoružanjem. Svaki je naziv prikladan osim onog – služenje vojnog roka.

Gotovo je s nagađanjima, uskoro kreće obvezni vojni rok: Mladići, oprostite se od video igrica

Od 40 europskih država, njih 16 zadržalo je obvezno služenje vojnog roka. Kada odstranimo zemlje nekadašnjeg Sovjetskog Saveza, usredotočit ćemo se na iskustva Norveške, Švedske, Švicarske i Grčke i njihove daljnje planove za vojni rok. Ono što se odmah uočava kada analiziramo njihove planove jest da gotovo svi produljuju vojni rok. Tako je Grčka, koja je tradicionalno u napetim odnosima s drugom članicom NATO-a Turskom, odlučila još prošle godine produljiti vojni rok s 9 na 12 mjeseci. Slično razmišljaju i Šveđani koji će vojni rok produljiti s 12 na 15 mjeseci. Norvežani u zakonu o vojsci već imaju definirano kako vojni rok može trajati najdulje 19 mjeseci, a sada je praksa da traje između 12 i 15 mjeseci.

Nedostižni uzori

Norvežani su, kao i Izraelci, uveli model prema kojem su i žene obvezne služiti vojni rok. Danas čak trećinu regruta u norveškim oružanim snagama čine žene. Švicarci su od svih promatranih država zadržali najkraći vojni rok i on traje 18 mjeseci. Nakon što odsluže 18 mjeseci vojnog roka, Švicarci u idućih deset godina mogu biti pozvani najviše šest puta po 19 dana na vojne vježbe u sklopu aktivne pričuve. Ovdje treba naglasiti kako su Švicarci na referendumu 2013. velikom većinom glasova, čak 73 posto, odbacili prijedlog o ukidanju obveznog služenja vojnog roka. Čak će i susjednoj Srbiji, koja od iduće godine planira ponovno uvesti vojni rok, on trajati od šest do osam mjeseci.

Nigdje, dakle, nigdje u Europi ne postoji nešto što se zove vojni rok i traje dva mjeseca. Hrvatska će biti pionir u ovom pokušaju koji je zgodna PR predstava, ali samo u slučaju dugotrajnog mira. U slučaju rata ova PR predstava može imati itekako krvave rezultate, a netko bi zbog toga morao i odgovarati. Gledajući europsku, ali i svjetsku perspektivu, budućnost nam je sve samo ne dugotrajan mir. Ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku pred velikom su eskalacijom, a pitanje je i kada će Kina krenuti u ekspanziju na Dalekom istoku.

Sve to prije ili poslije zapljusnut će i naše obale, a onda ćemo se mi globalnom ratu suprotstaviti s vojnim obveznicima osposobljavanim dva mjeseca. U razgovoru o prijedlogu služenja vojnog roka i njegovu trajanju, naši ratni veterani ističu kako dva mjeseca mogu biti osnova za obnovu sposobnosti vojske koja je već prošla temeljnu obuku, ali nikako rok u kojem se može proći temeljna obuka. Čak ni u teškim ratnim okolnostima Domovinskog rata ročna vojska nije se upućivala u ratne operacije prije punog osposobljavanja.

Izazov za proračun

Ministarstvo obrane najavilo je uvođenje obveznog vojnog roka u skladu s narušenim geopolitičkim okolnostima i trendom koji je prisutan u cijeloj Europi. Međutim, ponovno aktiviranje vojnog roka izazov je za proračun. Prema nekim ranijim izračunima, ponovna aktivacija vojnog roka u punom opsegu stajala bi državni proračun oko 500 milijuna kuna. Svi ovi planovi rade se u trenutku kada je Ministarstvo financija naložilo uštedu svim državnim resorima u iznosu od 1,6 milijardi eura. Iako su predsjednik Milanović i ministar Anušić tvrdili da ušteda neće pogoditi Ministarstvo obrane, odnosno programe opremanja HV-a, rezovi su izgleda ipak zahvatili i vojsku. Nastradat će očito program obveznog vojnog roka koji će se smanjiti s planirana četiri na dva mjeseca. Već su četiri planirana mjeseca bila upitna, a planovi o dva izazvali su nevjericu. Potpuno je jasno kako za sve treba novca, pa i za uređenje vojarni za prijam vojske. S druge strane, programi nabave nove opreme ne smiju stati. Pa jesmo li se ipak mogli bolje pripremiti za uvođenje vojnog roka?

Hrvat podivljao zbog mnogima neugodne situacije s vojnim rokom: ‘Najradije bi uveli komunizam’

Osobno smatram da se ovom problemu trebalo pristupiti puno studioznije. Zbog broja stanovnika i geografskog oblika državnog teritorija, smatram sam da bi služenje vojnog roka trebalo biti obvezno i za muškarce i za žene. Tu bi trebalo djelomično primijeniti švedska iskustva i planove. Naime, Šveđani namjeravaju u završnim razredima srednjih škola podijeliti anketne upitnike koje svi moraju ispuniti. Oni maturanti koji se izjasne za služenje vojnog roka prošli bi liječničke preglede i rigoroznu selekciju.

Švedski primjer

Dakle, ne bi automatizmom svi odlazili na služenje vojnog roka. U prvim planovima govorilo se o 15-16 tisuća mladića godišnje koji bi trebali proći obuku. Sada se taj broj, nakon predstavljanja planova o dvomjesečnom vojnom roku, spustio na četiri tisuće polaznika. Potpuno je jasno kako taj broj ne smije biti ispod 10 tisuća polaznika godišnje. On bi se mogao dobiti kombinirajući muškarce i žene te uvodeći selekciju već od anketnih upitnika.

Prema ovom modelu, koji planiraju uvesti Šveđani, imali bismo trećinu polaznika obveznog vojnog roka iz svake generacije. I to bi bio odličan materijal za obuku, ali i za kasnije popunjavanje vojne pričuve, domobranstva. Naime, sav napor oko vojnog roka uzaludan je ako aktivna pričuva ne bude dobro ustrojena te ako nema redovite vojne vježbe.