Hrvatska opet razmatra metodu iz Sovjetskog saveza: Prije 3 godine glasalo se za ukidanje

Otkako je uslijed neviđenog nevremena općina Bošnjaci nadomak Županje pretrpjela veliku štetu zbog tuče veličine teniskih loptica koja je u tom mjestu uništila brojne domove, u medijskom prostoru ne prestaje se polemizirati o potrebi za upotrebom protugradnih raketa. Da postoji potreba za ovom vrstom zaštite, na sav glas ponavljaju i lokalni čelnici, odnosno župani diljem zemlje, no upravo su oni prije tri godine glasali za ukidanje ovog oblika zaštite.

U rujnu 2020. održan je sastanak na kojem su nazočili predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva gospodarstva, Hrvatske poljoprivredne komore, ali i Hrvatske zajednice županija te Državnog hidrometeorološkog zavoda. Na tom je sastanku usvojen zaključak o potrebi ukidanja dotadašnjeg sustava operativne obrane od tuče. Pri tome je i nacrt prijedloga zakona o ukidanju Zakona o sustavu obrane od tuče upućen u službenu zakonodavnu proceduru, o čemu se raspravljalo i na sjednici Vlade u srpnju 2022.

Drugim riječima, oni koji su nekoć podržali ukidanje ovog sustava obrane sada ustaju na noge i traže povratak tog istog sustava, zbog čega se na meti kritika našao i ministar poljoprivrede Josip Dabro koji je ministrom postao prije svega nekoliko tjedana. Dabro je, međutim, ako je suditi po njegovim izjavama, spreman razmotriti sve prijedloge vodeći se preporukama struke, ali i slušajući želje naroda pa shodno tomu iz Bošnjaka u koje je stigao neposredno nakon nevremena poručio da su Srbija i BiH upotrijebile protugradne rakete, ali da one nisu imale učinka. Da te metode nemaju učinka i da njima ne bismo smjeli biti zadovoljni, smatra i prvi čovjek DHMZ-a Ivan Güttler.

Dopuštena sredstva

S druge strane, i Hrvatski suverenisti opetovano od ministra Dabre traže hitnu protugradnu obranu raketama zbog čega je ministar poljoprivrede nedavno od DHMZ-a zatražio podatke o stanju lansirnih lampi dolazeći do zaključka da su one u jako lošem stanju. Dabro je jednako tako rekao da se, premda znanost kaže da rakete nemaju svrhu, valja koristiti svim dopuštenim sredstvima, čime je jasno dao do znanja da su u njegovu resoru slušaju želje naroda i spremni su poduzeti sve kako bi se barem pokušalo spriječiti olujno nevrijeme nalik na ono u Bošnjacima.

U svakom je slučaju zaključak znanstvenika s DHMZ-a da ne postoje dokazi kako se ovdje radi o učinkovitoj zaštiti niti protugradna obrana uopće ima uporišta u znanosti. Analiza sustava obrane od tuče koja datira iz 2018., a koja je provedena na DHMZ-u, otkriva da nema znanstvenih argumenata koji bi išli u prilog upotrebi protugradne obrane, posebice je problematična njegova isplativost osobito kada se uzme u obzir da se sredstva iz državnog proračuna mogu bolje iskoristiti i preusmjeriti u prevenciju, kao i sanaciju posljedica drugih vremenskih nepogoda poput primjerice poplava, suša ili vjetrova koje imaju manje lokalan karakter. Navedeno istraživanje otkrilo je i da će tuče s manjim zrnima uslijed klimatskih promjena postati rjeđe, dok će s druge strane one s velikim zrnjem postati češće. Tuča naime može narasti do golemih dimenzija pa su tako zabilježena zrna veličine od 200 milimetara.

Epsko nevrijeme poharalo Hrvatsku: Nije gotovo, tijekom noći će biti kaos

Štete koje uzrokuje tuča samo u Sjevernoj Americi dostižu više od deset milijardi američkih dolara godišnje, a najpoznatijim modelom borbe protiv ove elementarne nepogode svakako je zasijavanje oblaka česticama koje bi trebale poslužiti kao jezgre za nakupljanje vode iz zraka. Zamisao je da bi zrna tuče trebala biti manja što je takvih jezgri više pa se tako ubacivanjem mnoštva jezgri za stvaranje leda ostavlja mogućnost smanjenja prosječne veličine ledenih zrna tuče, što teoretski ne zvuči loše. No, ovu strategiju opovrgavaju mnoga istraživanja koja ukazuju na to da ovakvo što u praksi ne funkcionira, pri čemu ipak treba uzeti u obzir i to da je eksperimente ovog tipa vrlo kompleksno provesti jer tuče nisu redovna pojava, niti su pojava koja svake godine zadesi isto mjesto. Uz to, nisu ni sve okolnosti u kojima se tuča stvara istovjetne, niti su uvjeti u kojima ona nastaje pod našom kontrolom da bismo mogli provoditi ozbiljne eksperimente uz mijenjanje parametara.

Privatna inicijativa

Navedena analiza DHMZ-a također govori o tome da je ideja o protugradnoj obrani zasijavanjem oblaka nastala još 1960-ih godina u Sovjetskom Savezu i preživjela u pojedinim bivšim socijalističkim zemljama. Koncept se bazirao na upotrebi meteoroloških radara i ispaljivanju raketa sa zemlje kojima se u oblak unosio srebreni jodid čije čestice služe kao umjetne jezgre zaleđivanja. Ta se metoda ubrzo proširila na zemlje istočne Europe uključujući i nekadašnju SFRJ pa se mjera 70-ih godina počela provoditi i u Hrvatskoj. Danas ovakav oblik obrane protugradnim raketama u sklopu nacionalne meteorološke službe posjeduju samo Rusija i Srbija.

U zemljama EU-a obranu na dijelu teritorija koju provode agencije pri ministarstvu poljoprivrede imaju Mađari, Bugari i Rumunji, a u državama kao što su Austrija i Španjolska ova se praksa primjenjuje na malim područjima i na privatnu inicijativu, uglavnom generatorima ili zrakoplovima, a da u financiranju takvog oblika obrane ne sudjeluje država.

“Iskustvo pokazuje da obrana od tuče nije učinkovita u onolikoj mjeri kao što se početno mislilo. Već početkom 70-ih godina prošlog stoljeća zbog sumnje u učinkovitost protugradne obrane Svjetska meteorološka organizacija sastavila je tim stručnjaka koji su proveli tri velika međunarodna pokusa: jedan u zapadnoj Europi – Švicarska, Francuska i Njemačka, poznat pod imenom Grossversuch, odnosno Veliki pokus, drugi u SAD-u poznat pod nazivom National Hail Research Experiment, odnosno Nacionalni pokus za istraživanje tuče te treći u Kanadi. Svaki od tih eksperimenata trajao je čak pet godina, no nije se uspjelo nedvojbeno dokazati da srebreni jodid, na čijem se unošenju u olujne oblake temelji cijela teorija obrane od tuče, pomaže u sprječavanju tuče”, stoji u analizi DHMZ-a u kojoj se dodaje da su rezultati pokazali da nema razlike u pojavnosti tuče kod zasijavanih i nezasijavanih tučonosnih oblaka, što i jest bila podloga zbog koje su mnoge zemlje ukinule državno financiranu obranu od tuče.

Nema smisla

Inače je u Hrvatskoj za sustav obrane od tuče nadležno Ministarstvo poljoprivrede, a operativno ga provodi DHMZ koji se kontinuirano poziva na Svjetsku meteorološku organizaciju čiji je stav da ne postoje znanstveno utemeljeni dokazi uspješnosti i učinkovitosti umjetnog djelovanja na sprječavanje tuče.

Zahtjevi oporbe, pa i pojedinih lokalnih političara za hitnim i opetovanim uvođenjem sustava obrane od tuče raketama zapravo nije ništa drugo nego pokušaj da se politički profitira na ljudskoj tragediji, pri čemu se građane obasipa znanstveno neutemeljenim floskulama.

Nekoliko desetaka godina upotrebe raketa pokazalo je da ta stvar u praksi naprosto ne djeluje, na Zapadu ta praksa obrane od tuče praktički nikada i nije zaživjela, a DHMZ je ionako u više navrata detaljno objašnjavao kompletnu priču, pri čemu ne treba zanemariti ni to da bi zasijavanje oblaka možda i imalo nekog učinka kada bi se avionima ulijetalo u olujne oblake i izbacivalo srebreni jodid u kontroliranim uvjetima, što bi bilo provedivo ako bi susjedne države dozvolile let njihovim nebom i izbacivanje kemikalija jer, kada je tuča već formirana, tada također ova metoda naprosto nema smisla.

Nevrijeme pogodilo dijelove Hrvatske: Pogledajte kaos u Čazmi, stiglo i upozorenje

Vođen interesima građana koji su ga kontaktirali u velikom broju ministar Dabro nedugo nakon oluje kontaktirao je s DHMZ-om čiji su mu stručnjaci uz ostalo objasnili da su lansirne lampe u jako lošem stanju jer se godinama ne upotrebljavaju. Kada je o zaštiti riječ, u većini zemalja EU-a za zaštitu povrća, voća i vinove loze upotrebljavaju se mreže protiv tuče. Stručnjaci smatraju da ni one nisu svemoguće i da vjerojatno teško mogu izdržati velika zrna tuče, ali u svakom slučaju mogu smanjiti štetu pa je stoga cijela Italija već desetljećima prekrivena mrežama. Kada zaštita mrežama nije moguća, kao rješenje se među ekspertima sugerira uplaćivanje osiguranja, odnosno proglašenje elementarne nepogode, a kada je riječ o zaštiti imovine, automobile je najbolje i najsigurnije zaštititi sklanjanjem u garažu, pod strehu ili u neki drugi zaklon.

Adekvatna zaštita

Pored toga, na internetu je moguće pronaći i višeslojne protugradne prekrivače za automobile koji također u krajnjoj liniji mogu smanjiti štetu. Kod kuća je vrlo važno zaštititi ih odgovarajućim krovnim pokrovima koji dokazano mogu preživjeti tuče i u skladu s time imaju i dugogodišnje garancije. Na popis najboljih spadaju metalni, pa čak i čelični krovovi.

Uz to, ako to dozvoljavanju urbanistički planovi, nije loše napraviti krov s većim nagibom jer se time smanjuje kinetička energija udara zrna, koja je najveća kod ravnih krovova radi izravnog udara.

Zanimljivo, iako se i u ovom slučaju u Bošnjacima provukla teza o učestalim tučama u kontinentalnoj Hrvatskoj, istraživanje dr. sc. Damjana Jelića s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu otkriva da se tuča u kontinentalnom dijelu Hrvatske najčešće događa na vrhuncu poljoprivredne sezone, odnosno u svibnju, lipnju i kolovozu, dok je frekvencija tuče veća u Istri nego u kontinentalnom dijelu Hrvatske, ali kako tamo nikada nije postojala protugradna obrana, tako se ona u ovom djelu države među lokalnim stanovništvom i ne spominje.