Ministarstvo prirodnih resursa i prostora Slovenije javno je objavilo studiju varijanti te izvješće o utjecaju na okoliš za autocestu između primorske autoceste kod Postojne i Jelšana na granici s Hrvatskom. Dokumentacija za dugo očekivanu prometnu poveznicu bit će javno dostupna do 10. travnja, a organizirat će se i tri javne prezentacije.
‘Ministarstvo prirodnih resursa i prostora započelo je 10. ožujka 2026. godine javnu objavu studije varijanti i izvješća o utjecaju na okoliš za državni prostorni plan za autocestu Postojna – Jelšane. Javna objava trajat će do zaključno 10. travnja ove godine.
Općina nakon objave materijala izdaje mišljenje o studiji varijanti i prijedlogu državnog prostornog plana u roku koji ne može biti kraći od 30 dana. Ako mišljenje ne bude izdano u roku koji odredi ministarstvo, smatrat će se da općina nema primjedbi na javno objavljeni materijal. U tom roku može dostaviti i projektne uvjete te eventualne druge uvjete u skladu s propisima koji uređuju gradnju.
Čeka se desetljećima
Prijedlozi i primjedbe javnosti te mišljenje općine bit će razmotreni, a procijenit će se i prihvatljivost planiranog zahvata u lokalnom okruženju. Ministarstvo prirodnih resursa i prostora (izrađivač) i Ministarstvo infrastrukture (predlagatelj DPN-a) zauzet će stajališta o pristiglim prijedlozima i primjedbama, koja će služiti kao smjernice za moguće dopune studije varijanti i izvješća o okolišu’, poručili su u priopćenju iz slovenskog ministarstva.
Autocestu već desetljećima s velikim očekivanjem priželjkuje ponajprije stanovništvo pograničnog područja Ilirske Bistrice i naselja između primorske autoceste i granice s Hrvatskom, a ona ujedno predstavlja i posljednji nedovršeni dio jadransko-jonskog autocestnog koridora. Trenutačno regionalne ceste između Postojne i Jelšana te između Kozine i Staroda preuzimaju i velik dio daljinskog prometa iz središnje Slovenije prema Rijeci, a tijekom ljetne sezone i turističke tokove prema Kvarneru. Zbog sigurnosnih razloga na obje su prometnice prije nekoliko godina uvedena određena ograničenja za daljinski tranzitni teretni promet.
Prema navodima nadležnih tijela, planirana autocesta omogućit će preusmjeravanje daljinskog cestovnog prometa na suvremenu, sigurnu i prometno kapacitetnu prometnicu. Time će se znatno poboljšati prometni uvjeti na državnim cestama u tom području, rasteretit će se postojeće prometnice te će se unaprijediti sigurnost prometa i kvaliteta života u naseljima kroz koja danas prolazi daljinski promet.
Tri varijante trase
Studija varijanti predviđa tri varijante trase prema Jelšanama. Sve polaze od planiranog novog čvora Hrastje između Postojne i Razdrtog, sjeveroistočno od naselja Orehek. U neposrednoj blizini nalazi se postojeće odmorište Studenec koje bi trebalo premjestiti na novu lokaciju, i to u smjeru Razdrtog. Nakon toga se trasa triju varijanti u prvoj polovici sjevernog dijela donekle razlikuje: dvije bi na tom dijelu prolazile nešto istočnije, dok bi jedna bila položena nešto zapadnije. Svaka od tih dionica, na kojima se varijante međusobno razlikuju, duga je približno 21 kilometar.
U južnom dijelu sve tri varijante imaju zajedničku trasu u duljini od približno 16 kilometara. Prometna poveznica završavala bi na granici s Hrvatskom, gdje bi se priključila na hrvatsku autocestu između Rijeke i Rupe. Ukupna duljina planirane trase, ovisno o varijanti, iznosi oko 37 kilometara.
U Hrvatskoj već dugo postoji želja da Slovenija ubrza izgradnju nedostajućeg dijela autoceste između Postojne i Jelšana. Vlada je odluku o izradi državnog prostornog plana (DPN) za povezivanje primorskog kraka autoceste s graničnim prijelazom Jelšane prvi put donijela 2013. godine, a 2020. ju je zamijenila novom odlukom koja dopušta planiranje isključivo u „koridoru Postojna“. Prema tada predviđenom vremenskom planu, ova dugotrajna priča trebala je biti zaključena u roku od sedam godina, no u međuvremenu je ponovno odgođena. Sada se projekt napokon konkretnije približava realizaciji, ali početak radova neće započeti prije 2030. godine.
