Hrvatska pomaže Ukrajince s brutalnim iznosom: ‘Sigurnost i sloboda nisu besplatni’

Zemlje članice NATO-a dogovorile su se da će iduće godine poslati vojnu pomoć Ukrajini u iznosu od 40 milijardi eura. Jens Stoltenberg, glavni tajnik NATO-a zatražio je od saveznika da pristanu na višegodišnju obvezu kako bi se nastavilo pomagati Kijevu na istoj razini kao od početka ruske invazije 2022. godine. Međutim, članice saveza nisu podržale Stoltenbergov originalni zahtjev, nego dogovor koji uključuje odredbu da će se doprinose saveznika preispitivati na budućim samitima NATO-a, po diplomatu.

Saveznici su tako odlučili da će kroz idućih godinu dana pripremiti dva izvješća kako bi se utvrdilo koja zemlja šalje koliko Ukrajini. Navedeni paket pomoći NATO smatra “mostom prema članstvu” Ukrajine. Po novom dogovoru, europske bi zemlje trebale preuzeti veću odgovornost u pružanju vojne pomoći Uktajini. Njemački Wiesbaden tako je predviđen za budući novi glavni stožer koji će koordinirati isporuke oružja Ukrajini i izobrazbu ukrajinskih vojnika.

NATO na ovaj način želi dugoročno osigurati vojnu pomoć Ukrajini, prije svega u slučaj da Donald Trump pobijedi na predsjedničkim izborima u SAD-u u studenom, piše Deutsche Welle. Trump je u više navrata rekao da rat u Ukrajini namjerava okončati za 24 sata. Mnogi u NATO-u strahuju da bi on Rusiji obećao područja koja je okupirala u Ukrajini ili da bi obustavio američku vojnu pomoć Kijevu. Već za svoga prvoga mandata Trump je dovodio u pitanje NATO i kritizirao Njemačku zbog premalih izdataka za obranu. U međuvremenu Njemačka ispunjava obvezu dogovorenu u NATO-u i za obranu izdvaja 2,1 posto svoga BDP-a.

Koliko daje Hrvatska?

Hrvatska će iznos od dva posto BDP-a za obranu dostići do 2027. godine, a za pomoć Ukrajini iduće će godine izdvojiti 66,6 milijuna eura, izjavio je to ministar obrane Ivan Anušić povodom sudjelovanja na summitu NATO-a u Washingtonu u sprnju. Ministar tvrdi kako je ovoliki iznos određen na temelju ekonomske snage Hrvatske. “Hrvatska je kroz donacije vojne opreme Ukrajini ove godine već dostigla navedeni iznos”, rekao je Anušić.

“Snažne i jake poruke poslane su s NATO samita, nema odstupanja ni milimetra, pojačavamo našu koheziju unutar Saveza i kroz djelovanje i kroz izdvajanja i prema našim obrambenim potencijalima i kroz Zavjet za Ukrajinu”, rekao je Anušić, priopćilo su iz ministarstva obrane. „Sigurnost i sloboda nisu besplatni, to smo mi osjetili na vlastitoj koži u Domovinskom ratu i uvijek moramo biti spremni. Ne da bismo napadali nego da bismo odvraćali, kako bismo bili snažni da nitko ne bi mogao ugroziti naš teritorijalni integritet“, smatra ministar obrane.

Na summitu NATO-a u srpnju predsjednik Republike Zoran Milanović rekao je: “Bitan je odnos Moskve i Washingtona. To je činjenica. A solidarnost dobro dođe. Međutim, nismo mi napadnuti, nego je napadnuta Ukrajina i njoj prijeti opasnost da je se potpuno, ne samo ekonomski iscrpi, to se davno dogodilo, nego da je se demografski uništi. I moramo biti iskreniji prema njima, ne davati obećanja koje nismo u stanju ispuniti. Govori se da je put Ukrajine prema NATO-u ireverzibilan. To onda treba shvatiti jako ozbiljno jer takva riječ obvezuje. A mi tu u toj jednadžbi još uvijek ne vidimo puno faktora.”

Koliko daju susjedi?

Slovenija će Kijevu pružiti financijsku pomoć u okviru obveza koje su u Washingtonu preuzeli čelnici NATO saveza. Očekuje se, navode slovenski mediji, da će Slovenija dati 80 do 100 milijuna eura u različitim oblicima, no to nije dio bilateralnog sporazuma. “Danas je poseban dan u odnosima Slovenije i Ukrajine. Predsjednik Zelenski i ja potpisali smo sigurnosni sporazum između dviju država saveznica. To je važan dokaz naše snažne i stalne potpore Ukrajini”, poruka je slovenskog premijera Roberta Goloba iz srpnja objavljena na mreži X.

Sporazumom koji su potpisali Golob i Zelenski Slovenija se obvezala istražiti sve mogućnosti kako bi Ukrajini i dalje pružala potrebnu sigurnosnu i obrambenu potporu. U godinama 2022., 2023. i 2024. Slovenija je Ukrajini dala 13 paketa vojne pomoći. Istu razinu pomoći namjerava pružiti ove i idućih godina, navodi se u sporazumu.

Istodobno, Slovenija se obvezala ove godine dati dodatnih pet milijuna eura za humanitarnu pomoć i obnovu Ukrajine, kao i za program Žita iz Ukrajine te za ublažavanje posljedica rata u Ukrajini za sigurnost hrane. Osim toga, Slovenija se obvezala poduprijeti ukrajinske reformske mjere koje su ključne za njezino približavanje Europskoj uniji i NATO-u.

Together with Head of @govSlovenia, Prime Minister Robert Golob, we signed an Agreement on Security Cooperation and Long-Term Support between our countries today.

Slovenia will assist with training in the framework of the EU Military Assistance Mission for Ukraine.… pic.twitter.com/prI62ctFOF

— Volodymyr Zelenskyy / Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) July 18, 2024

Što kažu druge članice NATO-a?

Mađarska je jedina zemlja NATO-a koja se izuzela od nove misije saveza za potporu Ukrajini koordiniranjem isporuke zapadnog oružja i obukom ukrajinskih vojnika. Tjednima prije dolaska na summit, Orbán je prisilio tadašnjeg nizozemskog premijera Marka Ruttea da potpiše i potvrdi poštivanje ove pozicije, što je bio dar u zamjenu za mađarsku potporu Rutteovoj kandidaturi za idućeg glavnog tajnika NATO-a, piše Politico. Mađarki ministar vanjskih poslova Peter Szijjártó smatra kako bi primanje Ukrajine u vojni savez oslabilo jedinstvo članica. Također, rekao je da NATO ne smije postati “protukineski blok”.

Španjolski premijer Pedro Sanchez rekao je na summitu NATO-a u Washingtonu da će Španjolska povećati kupnju oružja kako bi 2029. ispunila zahtjev tog vojnog saveza, izvijestila je novinska agencija EFE. NATO traži od svojih članica da za naoružanje izdvajaju 2 posto svog BDP-a. Španjolska bi ove godine trebala izdvojiti 1,28 posto BDP-a u tu svrhu, najmanje od 32 članice NATO-a. “Predsjednik vlade je zagarantirao da će Španjolska ispuniti svoju obvezu pa će 2029. trošak za obranu iznositi 2% BDP-a”, navela je agencija EFE.

Lukašenko optužio visoke dužnosnike da žele rat u Ukrajini: ‘Njima je dobro dok se oni ubijaju’

SAD, Danska i Nizozemska objavile su tada kako je u tijeku obećana isporuka američkih borbenih zrakoplova F-16 iz Danske i Nizozemske. Britanski premijer Keir Starmer pozvao je saveznike u NATO-u da učine više kako bi povećali svoje izdatke za obranu, rekavši da je to potrebno za zaštitu vrijednosti saveza u “novom i opasnom dobu”. U govoru na svom prvom međunarodnom summitu, Starmer je ponovio da će njegova vlada izraditi plan za izdvajanje 2,5 posto BDP-a za obrambenu potrošnju, a za taj cilj tek treba odrediti vremenski raspored.