Temeljem međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju, HZMO je lani isplatio nešto više od 365 milijuna eura na račune osoba koje su dio radnog staža prikupile u Hrvatskoj, a trenutno žive u inozemstvu. Osim regije i EU-a, novac odlazi u daleke destinacije, a u prosjeku svatko dobije oko 170 eura.
Hrvatska broji nešto više od 1,228 milijuna umirovljenika. Najveći broj njih dolazi iz svijeta rada, a ima i onih koji su svoju mirovinu ostvarili prema posebnim propisima.
No unutar ove velike populacije nalazi se i respektabilan broj osoba kojima se mirovine isplaćuju prema međunarodnim ugovorima. Riječ je o bilateralnim i multilateralnim sporazumima o socijalnom osiguranju, u što spada i isplata mirovina. Hrvatska ima potpisane takve ugovore s ostalim članicama EU-a te Europskog gospodarskog prostora (Švicarska, Norveška, Island), zemljama bivše Jugoslavije, ali i s Ukrajinom, SAD-om, Kanadom i nekim egzotičnim destinacijama, poput Filipina, Meksika ili Južnoafričke Republike – ukupno s 52 zemlje, prenosi tportal.
Pojednostavljeno rečeno, ove se mirovine isplaćuju temeljem rada ili drugih propisa osobama koje su dio ili cijeli svoj radni vijek provele u Hrvatskoj, a dio u inozemstvu, odnosno zemljama koje su potpisale ugovore o socijalnom osiguranju s Hrvatskom.
Dakle takve mirovine dobivaju Hrvati koji su dio radnog vijeka odradili u Hrvatskoj, a potom otišli živjeti i raditi u inozemstvo, odnosno strani državljani koji su radili u inozemstvu, a potom dio radnog vijeka odradili u našoj zemlji. Uz to, oni dobivaju mirovinu zemalja u kojima su prikupili ostatak mirovinskog staža.
Najviše novca odlazi u regiju
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) prošle godine isplaćivao je mirovine na račune između 185 i 188 tisuća osoba mjesečno, što je, primjerice, više od broja stanovnika Splita. Jasno, taj broj fluktuira iz mjeseca u mjesec priljevom novih umirovljenika, odnosno onih koji su tek umirovljeni, te odljevom postojećih.
Najveći broj korisnika ‘inozemnih’ mirovina ostvarenih temeljem staža u Hrvatskoj zabilježen je u Srbiji (više od 46.000), Bosni i Hercegovini (više od 33.000) te Njemačkoj (oko 12.000). Iz podataka koje objavljuje HZMO vidljivo je da se najmanji broj primatelja, svega osam, bilježi u Bugarskoj. No treba reći i to da za pojedine zemlje podaci nisu javno dostupni.
Što se pak svota mirovina tiče, one su se prošle godine kretale u prosječnim iznosima od 152 do 170 eura. Iznosi su, jasno, rasli temeljem usklađivanja mirovina, a ona se u Hrvatskoj provode dvaput godišnje.
Velika razlika u svotama
Kad se pomnože prosječne svote i broj korisnika, HZMO je u inozemstvo svakog mjeseca isplatio između 28 i 32 milijuna eura. Ukupna isplaćena svota lani je iznosila 365.308.549,23 eura. Kako je riječ o prijestupnoj godini, ispada da je svakog dana u inozemstvo isplaćeno gotovo milijun eura.
Kad bismo pak ove podatke usporedili s ukupno isplaćenom svotom za sva mirovinska davanja prošle godine, onda bi njihov udio u ukupnim isplatama iznosio svega 4,4 posto.
Treba reći da su razlike u isplaćenim svotama, iako se prosjek kreće oko 170 eura, velike. Tako su, prema podacima o isplati za prosinac, mirovinu do 70 eura primila 72.243 umirovljenika u inozemstvu. Nemali broj njih, više od 41 tisuće, dobiva između 70 i 140 eura mirovine. S druge strane, 93 osobe primile su više od 1500 eura, a njih 79 od 1350 do 1500 eura.
Jasno, svota ovisi o prikupljenom mirovinskom stažu i doprinosima u Hrvatskoj, a nije zgorega ponoviti to da velik broj tih umirovljenika uz dio iz Hrvatske prima mirovinu u zemljama u kojima žive ili su u njima ostvarili radni staž.
