Kada su hrvatski ministri financija i obrazovanja Marko Primorac i Radovan Fuchs sredinom ožujka ove godine stigli u Mostar kako bi posjetili tamošnje sveučilište, nisu doputovali praznih ruku. Sveučilištu u Mostaru, jedinoj javnoj visokoškolskoj instituciji na hrvatskom jeziku u Bosni i Hercegovini, nosili su ugovor vrijedan 10 milijuna eura godišnje.
Taj će novac, naglasio je tom prigodom Fuchs, služiti za unaprjeđenje mostarskih studija i obrazovnih uvjeta čime će, kako je rekao, biti osigurana “još bolja kvaliteta obrazovanja za studente”. Za mostarske studente to je u praksi trebalo značiti manji pritisak na njihove budžete, s obzirom na nemale školarine koje na mostarskom sveučilištu svi plaćaju.
“Ali evo, semestar je počeo, a cijene su ostale iste. I dalje plaćamo punu školarinu – 750 KM po semestru za preddiplomski, a 900 KM za diplomski. Ne znamo gdje je zapelo, ali osjećamo se prevareno. U praksi, ta najavljena pomoć države i Hrvatske još nije došla do nas studenata”, govori za Telegram studentica mostarskog Pravnog fakulteta s kojom su razgovarali.
Ključan izvor prihoda
Iznosi koje studenti Sveučilišta u Mostaru plaćaju, neovisno o tome studiraju li redovno ili izvanredno, prilično su značajni. Za cijelu godinu na preddiplomskom studiju plaćaju oko 760 eura, a godinu na diplomskom studiju plaćaju po više od 900 eura. Studentske školarine tako predstavljaju značajan sveučilišni izvor prihoda.
Prema nekim izvorima, školarine uz prihode iz BiH županija i općina čine više od 60 posto proračuna Sveučilišta u Mostaru. Kada su Fuchs i Primorac u ožujku donijeli ovogodišnjih 10 milijuna eura “za financijsku stabilnost Sveučilišta u Mostaru”, Večernji.ba izvijestio je kako je plan da školarine od akademske godine 2025./2026. budu “značajno smanjene”, a od 26./27. skroz ukinute.
Opterećen budžet
Studenti su se, u međuvremenu, u novu akademsku godinu upisivali plaćajući stare cijene školarina. Zbog toga ne kriju razočaranje. Studentica Pravnog fakulteta s kojom su razgovarali kaže kako 750 maraka za semestar na preddiplomskom, odnosno 900 maraka za semestar na diplomskom studiju možda ne zvuči puno nekome tko ne studira.
“Ali kada zbrojite sve troškove, to postane ogroman udar na obiteljski budžet. Iako Sveučilište omogućava plaćanje u ratama, mnogima je to i dalje financijski teret”, kaže i dodaje kako su porasli i troškovi života, hrane, stanarine i prijevoza, pa je studentski budžet višestruko opterećen.
Aktivnosti sindikata
Da je novac koji su hrvatski ministri ranije ove godine ugovorili s donedavnim mostarskim rektorom Zoranom Tomićem dijelom isplaćen, vidljivo je iz polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna RH za ovu godinu. U tom dokumentu, koji je Vlada RH usvojila 26. rujna, jasno stoji kako je Republika Hrvatska u prvih šest mjeseci ove godine po planu isplatila prvih 5 milijuna eura na ime “pomoći BiH u sustavu znanosti i obrazovanja”.
Taj se novac, usprkos najavama, nije odrazio na studente.
Poslovanje Sveučilišta u Mostaru pod rektorom Tomićem, uključujući naplatu visokih školarina, javno je i glasno od početka ove godine problematizirao tada friško pokrenuti Sindikat Sveučilišta u Mostaru. Upozoravali su na neprihvatljiv materijalni status radnika Sveučilišta, tražeći da im se povećaju plaće, isplate naknade i druga materijalna prava, ali i da se korigiraju školarine.
Nema dovoljno novca
Krajem veljače ove godine Sindikat i Sveučilište dogovorili su “dinamiku poboljšanja materijalnog položaja radnika”. Neki su koraci tog dogovora, kažu za Telegram iz Sindikata, provedeni – poput isplate pomoći zbog inflacije i usklađivanja osnovne plaće s onima koje se isplaćuju na Rektoratu.
Međutim, kažu, još nije provedeno izjednačavanje osnovne plaće na razinu korisnika proračuna Hercegovačko-neretvanske županije, kao i smanjenje školarina barem za prvi semestar nove akademske godine. Tvrde i kako su upravo njihovim naporima, od osnivanja u listopadu 2024. do danas, osigurana sredstva od lokalnih osnivača i Vlade RH za povećanje plaća i materijalna prava.
Sada traže sastanak s novim rektorom Ivom Čolakom i to radi uvida u financije. Žele vidjeti jesu li sredstva iz BiH županija i Hrvatske pristigla, kako su utrošena i zašto neke od dogovorenih mjera nisu provedene. A iz Ureda rektora signaliziraju da novca zapravo i dalje nema dovoljno. Za Telegram kažu kako su plaće djelatnika Sveučilišta već povećane u travnju ove godine.
Školarine? Iduće godine
“Do drugog povećanja u listopadu došlo bi da postoje sredstva za njihovu isplatu”, ističu pa dodaju kako će ponovno povećati plaće “kada se za to stvore uvjeti”. Napominju da je upravo takav bio dogovor – “ako se stvore uvjeti”.
Na pitanje o daljnjoj naplati školarina, kažu kako im je plan ukinuti ih od sljedeće akademske godine i to za studente koji redovito izvršavaju svoje obaveze.
Time žele “potaknuti izvrsnost, povećati dostupnost studiranja te omogućiti većem broju mladih ljudi da bez financijskog opterećenja završe željeni studij”.
Na upit kako su potrošili dosad isplaćenih 5 milijuna eura iz Državnog proračuna RH, iz rektorovog ureda odgovorili su kako je “samo za sadašnje plaće, tople obroke i prijevoz potrebno oko 2,5 milijuna KM mjesečno”.
‘Financijska stabilnost’
Riječ je o iznosu od preko 1,2 milijuna eura mjesečno, odnosno o oko 15 milijuna eura godišnje. U ove troškove, dodaju iz ureda rektora Čolaka, nisu uračunati izdaci za vanjske suradnike, režije i ostale troškove. Iako su im studenti i zaposlenici i danas pod snažnim financijskim pritiskom, Čolakov prethodnik Tomić još je u travnju ove godine proglasio ostvarenje “strateške financijske stabilnosti”.
Kako je Telegram otkrivao proteklih godina, Zoran Tomić hvalio se priznanjima samome sebi i Sveučilištu u Mostaru koje je bilo moguće kupiti na internetu. Tako je nepoznati Međunarodni centar za istraživanje postignuća u obrazovanju (IARC) proglasio Sveučilište u Mostaru “sveučilištem godine” za 2022., a Tomića rektorom godine. Sve to, pokazali smo, mogao je kupiti bilo tko na internetu.
Vizionarsko vodstvo
Stranice Sveučilišta u Mostaru vrve vijestima o priznanjima i na stanovitoj WURI ljestvici. Kako su pisali, riječ je o rangiranju gdje prijavljeni ocjenjuju jedni druge. Bez obzira na to, Sveučilište se ljetos u finalnim mjesecima Tomićeva mandata pohvalilo prvim mjestom na toj ljestvici u kategoriji vizionarskog vodstva, ističući kako je upravo Tomić “vizionar iza uspjeha i međunarodnog priznanja”.
“Sve se priča o pomoći mladima, o ulaganjima u budućnost, a nas nitko zapravo ne čuje. Za mnoge studente to znači birati između plaćanja školarine i odustajanja, a to nije normalno u 2025. godini”, rekla je, među ostalim, studentica mostarskog Prava s kojom su novinari Telegrafa razgovarali o posljedicama maločas spomenutog vizionarskog vodstva.
