Izašla je, mogli bismo reći konačno, knjiga o otocima. Na prvi pogled ovo „konačno“ se čini pretjeranim jer je u nas napisano već dosta knjiga, članaka i studija koje u naslovu navješćuju neku otočnu temu. U toj, sad već ne tako maloj biblioteci, najčešće je riječ o pojedinim otocima i nečemu što se na njima zbiva.
Knjiga o otočju je malo, a onih koji se bave otočnom znanošću do sada nije bilo. To može i začuditi jer je otok, čini se, lako odrediti: dio kopna okružen morem. Putopisci, a i književnici, pogotovo pjesnici složit će se, međutim, da ovakvo određenje tek naznačuje malo bogatstvo koje okruženo morem od davnina privlači svojom posebnošću i tajnovitošću. Složiti će se i znanstvenici koji se na otocima već odavna bave onim čime bi se i na kopnu, ali s boljim nalazima. Čuje se i da su otoci laboratoriji, to bolji što su udaljeniji od kopna.
Devedesetih godina prošlog stoljeća otišlo se korak dalje. Uočena je differentia specifica i predloženo da se istraživanja ponečega na otocima upotpune istraživanjima otoka per se, kao takvih. Tako je izronio još jedan otok: nova znanstvena (inter) disciplina. U potrazi za imenom, njeni začetnici su otišli u staru Grčku, izdvojili naziv nessos (otok) i predložili nesologiju. Uvažavani kao lokus istraživanja, otoci su dočekali da ih se nasluti, uoči, a onda i promakne u fokus interdisciplinarnog znanstvenog diskursa. Hrabra nova disciplina je u svojih prvih trideset godina izborila mjesto pod akademskim suncem, okupila znanstvenike različitih disciplina, našla se u sveučilišnim nastavnim programima, iznjedrila časopise, knjige, studije, međunarodno udruženje i redovne znanstvene skupove.
Sve to vodi nas izravno kući, u Jadran, na hrvatske otoke. Geografski gotovo u središtu Europe i lako dohvatljivi s kopna, paradoksalno su gotovo u svemu ostajali na margini sredozemnih povijesnih tokova. Naizgled paradoksalno, preblizu su da bi bili uočeni kao nešto posebno. Prečesto ih se smatra tek izdancima kopna što je očito i u znanosti i u razvojnoj politici čiji nositelji redovno postavljaju cilj otok = kopno i predlažu i provode deinsularizaciju.
Mnogo toga se na hrvatskim otocima opažalo kao drugačije, svašta osim njih samih tako da su i danas, uz još uvijek rijetke iznimke, tek lokus znanstvenih istraživanja. Preuzetno zamišljena kao uvod u nesologiju, ova knjiga pokušava to prevladati.
Izdavač je Sveučilište u Zadru. Kupci se mogu obratiti Uredu za izdavačku djelatnost Zadarskog sveučilištu, Ul. Mihovila Pavlinovića 1, 23000 Zadar
Nenad Starc
