Željana Zovko, zastupnica u Europskom parlamentu i članica Odbora za ribarstvo predstavila je danas na odboru izvješće o odredbama za ribolov na području Sporazuma o Općoj komisiji za ribarstvo Sredozemlja (GFCM).
Izvješćem zastupnice Zovko mijenja se Uredba o određenim odredbama za ribolov u području Sporazuma Opće komisije za ribarstvo Sredozemlja, usvojena 2023. godine. Ovo izvješće iznimno je bitno za hrvatsku flotu, budući da je hrvatska flota druga najdominantnija flota u Sredozemlju, s 18,9% udjela u ukupnom iskrcaju mjerenih po težini. Od toga, mala priobalna plovila čine 80% ukupne EU ribarske flote u Sredozemlju te osiguravaju više od polovice zaposlenja u sredozemnom ribarstvu.
– Moja najveća zabrinutost usmjerena je prema ribarima u Jadranskom moru. Svjesna sam teške socioekonomske situacije u kojoj se nalaze, posebno u kontekstu geopolitičkih neizvjesnosti s kojima se EU suočava. Moramo očuvati život i održivost priobalnih zajednica i otoka, pritom poštujući njihove specifične potrebe – naglasila je Željana Zovko.
Zovko je kritizirala nametanje dodatnih ograničenja državama članicama EU-a, koja se ne primjenjuju na druge ugovorne strane GFCM-a, poput Albanije i Crne Gore, ističući kako to ne samo da bi potkopalo položaj Unije kao predvodnika u održivosti, već bi također stvorilo značajnu pravnu nesigurnost za operatere u sektoru ribarstva EU-a u Sredozemlju, osobito za sve dionike uključene u ribolov sitne plave ribe u Jadranskom moru.
“Ovo se ne smije ponavljati”
– Sredozemlje je naš život – ono nas povezuje u našoj kulturnoj raznolikosti, ali ne možemo sami snositi teret njegova očuvanja dok se istodobno primjenjuje predatorski pristup trećih zemalja. Moja pozicija ostaje jasna: ovakve situacije ne smiju se ponavljati, a naši ribari ne smiju biti izloženi negativnim utjecajima trećih zemalja. To je ključna poruka koju sam uputila Komisiji. Europsko ribarstvo nije samo gospodarska grana – ono je naša stoljetna tradicija i kulturna baština, od koje se ovdje oduvijek živjelo. Stoga je nužno oblikovati deregulacijsku politiku koja će, uz očuvanje europskog gospodarstva, omogućiti ribarima lakši i prilagodljiviji okvir rada, bez nepotrebnih opterećenja koja ugrožavaju njihovu egzistenciju i budućnost starih zanata – istaknula je Zovko.
Hrvatski i europski ribari i njihovi napori u borbi protiv prekomjernog izlova moraju biti prepoznati. Ključno je da sve usvojene preporuke pridonose pravednim uvjetima poslovanja u Sredozemlju. Zovko je upozorila na sve veću uključenost zemalja iz Sjeverne Afrike i Bliskog istoka u iskorištavanju zajedničkih ribolovnih resursa, koja je dovela do ekoloških i socioekonomskih posljedica koje nisu dovoljno odražene u odlukama GFCM-a.
Trenutno GFCM čini 23 ugovorne strane: 19 sredozemnih država, 3 crnomorske države i Europska unija. Među članicama su gotovo sve obalne države, uključujući svih deset država članica EU-a koje okružuju područje primjene (Bugarska, Hrvatska, Cipar, Francuska, Grčka, Italija, Malta, Slovenija, Španjolska i Rumunjska). Glavni ciljevi GFCM-a su promicanje očuvanja, racionalnog upravljanja i najbolje iskoristivosti živih morskih resursa, kao i održivi razvoj akvakulture. Odluke koje donosi GFCM usmjerene su na obnovu ribljih stokova i zaštitu osjetljivih staništa u Sredozemnom i Crnom moru.
J.T.
