Hrvatska očekuje da Crna Gora bez odgode riješi pitanje povrata imovine hrvatskim obiteljima, poručio je u Zagrebu ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, istaknuvši da su slični slučajevi već bili riješeni u korist drugih nacionalnosti. Podsjetio je i na ostalu spornu imovinu kao što je jedinstveni jedrenjak Jadran.
“Očekujemo da će Crna Gora ovom pitanju pristupiti ozbiljno, odgovorno i bez daljnjih odgoda”, rekao je nakon sastanka s predstavnicima tivatskih obitelji u Banskim dvorima.
Ministar je naveo kako su predstavnici 51 obitelji iz Tivta, Krsto Bošković i Vinko Marović, upozorili na dugotrajne probleme u provedbi odluka o povratu njihove imovine, posebno kada je riječ o upisima u katastar i izvršavanju pravomoćnih sudskih presuda koje, kako su istaknuli, čekaju realizaciju već desetljećima.
Dobar test učinkovitosti
“To su čestice koje su njima bile vraćene. Tu vidimo tu sporost i tu se mora država snažno postaviti jer u Europsku uniju ulaze kao država sa svojim institucijama. To je dobar test da se vidi koliko su one učinkovite”, naglasio je.
Posebno zabrinjava, dodao je, činjenica da su neka slična pitanja već riješena u korist drugih nacionalnih zajednica, što je ocijenio diskriminatornim te potvrdio da je Hrvatska na to upozorila vlasti u Podgorici.
“To dodatno otvara pitanje jednakog postupanja prema hrvatskoj manjini u Crnoj Gori”, rekao je, naglasivši da je riječ o temeljnim civilizacijskim pitanjima koja se odnose na vladavinu prava i zaštitu manjina, što je ključan pokazatelj predanosti europskim vrijednostima.
Poručio je i da će Hrvatska nastaviti podupirati europski put Crne Gore, ali uz očekivanje konkretnih pomaka u rješavanju otvorenih pitanja važnih za hrvatsku zajednicu, koja, kako je istaknuo, mora imati punu zaštitu i pravedan institucionalni tretman.
“Nastavit ćemo podupirati Crnu Goru na putu prema EU”, poručio je, uz napomenu da Zagreb istodobno očekuje vidljive rezultate.
Predsjednik Hrvatske građanske inicijative i zastupnik u crnogorskom parlamentu Adrian Vuksanović složio se s ocjenom da je riječ o pitanju elementarnih prava te zahvalio Hrvatskoj na kontinuiranoj podršci.
Objasnio je kako su pojedine presude u korist hrvatskih obitelji donesene još prije tri desetljeća, ali nikada nisu provedene.
“Nije nikada vraćena ta zemlja Hrvatima dok je neka druga imovina u Crnoj Gori vraćena”, rekao je, navodeći kao primjer povrat zemljišta građanima albanske nacionalnosti u Ulcinju, što je pozdravio, ali i naglasio potrebu jednakog pristupa.
“Da bi Crna Gora bila punopravna članica (Europske unije), mora riješiti imovinska pitanja. Ne radi se samo o Hrvatima u Crnoj Gori. To će biti dobro kad se riješi, ali bit će dobro prvenstveno i za samu Crnu Goru.”
Autohton narod
Dodao je kako su Hrvati u Crnoj Gori autohton narod koji je dao značajan doprinos društvu kroz svoj duhovni i kulturni kapital.
Vuksanović je također istaknuo da je s hrvatskim dužnosnicima razgovarao o pitanju zajamčenih mandata za nacionalne manjine, pri čemu je Hrvatsku naveo kao primjer dobre prakse u tom području.
Pitanje povrata imovine ostaje jedno od otvorenih pitanja između dviju država. Grlić Radman je još u prosincu govorio o određenom napretku, navodeći da je imovina vraćena za 51 tivatsku obitelj te da je dio njih, uz angažman hrvatske diplomacije i lokalnih vlasti, već upisan u katastar.
Ipak, upozorio je da nema pomaka u slučajevima obitelji Tripković i Dabinović iz Dobrote, posebno istaknuvši slučaj obitelji Dabinović, koja je nakon deset godina čekanja dobila sudsko ročište zakazano za 25. prosinca, na Božić, što je ocijenio neprimjerenim.
Uz povrat imovine, među otvorenim pitanjima između Hrvatske i Crne Gore i dalje su i odštete za zatočenike logora Morinj te pitanje vlasništva nad školskim brodom “Jadran”, o čemu pregovaraju zajednička povjerenstva dviju vlada.
