Partizanski spomenici u Hrvatskoj podizani su uglavnom nakon Drugog svjetskog rata u znak sjećanja na Narodnooslobodilačku borbu i stradanje civila i boraca. Mnogi od njih predstavljaju vrijedna djela moderne arhitekture i skulpture, nastala u drugoj polovici 20. stoljeća, često snažnog simboličkog izraza.
Nakon raspada Jugoslavije dio tih spomenika bio je zapušten, oštećen ili uklonjen, ponajviše zbog promjene političkog i društvenog odnosa prema antifašističkoj baštini. Ipak, neovisno o političkoj poziciji, ti spomenici vrijedan su dio kulturno-povijesne baštine u Hrvatskoj.
Ipak, ne njeguju svi tu vrstu povijesne i kulturne baštine, a neki se čak i otvoreno protive istoj tako da se ne libe ni prekršiti zakon.
Hrvoje kao ‘primjer’
Ogledan primjer toga je 46-godišnji Hrvoje iz Koprivnice koji je, kako piše Danica, osuđen jer je urinirao po spomeniku palim borcima NOB-a. Prema presudi, Hrvoje (47) je oko 23 sata u Slatini, Šetalište J. Burgera, narušavao javni red i mir vrijeđanjem i omalovažavanjem moralnih osjećaja građana.
“Urinirao je na javnom mjestu, neposredno ispod spomenika „Palim borcima NOB-a“, a što je fotografirano i objavljeno na Facebooku te je na taj način bilo vidljivo i dostupno pogledima građana”, navodi sudac u presudi.
Hrvoje je kažnjen s 50 eura, što je dosta ispod zakonski propisanog minimuma: predviđena kazna za takav prekršaj je u rasponu od 200 do 1000 eura ili 30 dana zatvora. Ranije je već prekršajno osuđivan.
“Sud ga je oglasio krivim za opisano djelo prekršaja te mu je ublažio novčanu kaznu ispod zakonom propisanog minimuma jer smatra da će se i ovako ublaženom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja”, ističe sudac.
