Sutra se održava prosvjed koji platforma “Halo, inspektore” organizira ispred Hrvatske narodne banke (HNB) u Zagrebu zbog inflacije, odnosno najave povećanja bankovnih naknada te visokih cijena telekomunikacijskih usluga.
Savjetnik platforme Josip Kelemen istaknuo je da su bankovne naknade među najvišima u Europi, dok teleoperatori također “gule” građane. Ističu da je za stabilnost cijena odgovoran HNB te da dosadašnje mjere nisu bile dovoljne za rješavanje problema.
Prosvjed počinje u 11.55 s pet minuta šutnje ispred HNB-a, nakon čega će platforma pročitati obraćanje javnosti. U 12.05 građani su pozvani da se pridruže prosvjednicima stvaranjem buke, loncima, trubama i zviždaljkama, gdje god se nalazili.
Transparentnije o naknadama
Dok građani bijesne, istraživanje konzultantske tvrtke Ernst & Young o bankovnim naknadama u Hrvatskoj i devet drugih zemalja Europske unije – Austriji, Belgiji, Češkoj, Irskoj, Italiji, Mađarskoj, Njemačkoj, Slovačkoj i Sloveniji – pokazalo je da su naknade domaćih banaka uglavnom niže od prosjeka tih zemalja.
Primjerice, mjesečna naknada za vođenje računa s mobilnim bankarstvom u Hrvatskoj iznosi 2,97 eura, dok je u Austriji 4,49 eura, a u Sloveniji 3,31 euro. Hrvatska se izdvaja i po tome što su debitne kartice besplatne, dok ih druge zemlje dodatno naplaćuju.
Članarine za kreditne kartice u Hrvatskoj su među najnižima, 1,94 eura mjesečno, dok u Italiji iznose 4,23, a u Njemačkoj 2,9 eura. Platni nalozi u poslovnici koštaju 2,13 eura, znatno manje nego u Sloveniji (8,7) i Slovačkoj (9,33 eura).
Osnovni račun za socijalno ugrožene građane u Hrvatskoj je besplatan, dok se u Njemačkoj naplaćuje 3,84, a u Austriji 2,99 eura. Hrvatske banke su i transparentnije jer sve naknade objavljuju u jednom dokumentu, dok su u drugim zemljama često raspršene, ističe EY Hrvatska u svom istraživanju.
Nezadovoljstvo građana visinom bankovnih naknada kao i najavljeni prosvjed komentirala je direktorica Hrvatske udruge banaka Tamara Perko. “Banke su svjesne izazova s kojima se potrošači suočavaju u kontekstu inflacije i općeg rasta cijena usluga i proizvoda. Iako su troškovi poslovanja kontinuirano rasli tijekom 2022. i 2023., gotovo nijedna banka u tom razdoblju nije mijenjala naknade za svoje usluge.
Također, tijekom povijesno najsnažnijeg rasta kamatnih stopa ECB-a, banke u Hrvatskoj su omogućile građanima povoljnije uvjete financiranja nego što je bio slučaj u većini zemalja EU te time ublažile troškovne pritiske na građane.
Rekordna dobit
Bankarske usluge u Hrvatskoj i dalje su među najpovoljnijima u usporedbi s većinom država EU-a. Krajem prošle godine banke su dostavile HNB-u metodologiju za utvrđivanje visine i strukture naknada. U tijeku su konzultacije s bankama o mogućim izmjenama dostavljenih metodologija kako bi se ispunile smjernice regulatora.
Pritom se uzimaju u obzir inflacijski pritisci i utjecaj ekonomskih promjena na građane”, kazala je Perko. Podsjetimo, lani je u prvih devet mjeseci dobit banaka u Hrvatskoj dosegnula 1,2 milijarde eura,109,5 milijuna eura ili deset posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Najveću dobit među njima ostvarila je Zagrebačka banka s 450 milijuna eura.
Kako navodi Večernji list, između 2019. i 2023. udio naknada u ukupnim godišnjim prihodima banaka iznosio 22 do 25 posto pri čemu su porasle za 11,5 posto. Početkom 2024. vodeće banke najavile su nova poskupljenja naknada.
Zaba predvodi s povećanjem od 44 do 100 posto, a slijede je Addiko, Erste, RBA i OTP. Procjenjuje se da će većina klijenata zbog poskupljenja godišnje izdvajati dodatnih 60 do 140 eura. Zbog najavljenih poskupljenja, guverner Boris Vujčić prošli tjedan održao je sastanak s vodećim bankarima te zatražio da odustanu od povećanja naknada.
