Najvećem močvarnom području u Bosni i Hercegovini – Parku prirode Hutovo blato – prijeti gubitak vode i potpuno presušivanje. Zbog razvoja mreže hidroelektrana u njegovoj blizini, ovo dragocjeno područje izgubilo je više od 50 posto svojih voda. Kako bi očuvali jedinstvenu bioraznolikost i najvažniji ljudski resurs – vodu, predstavnici svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF proveli su niz aktivnosti na obnovi vodenih staništa Hutova blata te brojna istraživanja.
Poznato stanište bogate flore i faune, s više od 600 biljnih vrsta i velikim brojem vrsta ptica, danas se nalazi na pragu isušivanja – ne samo zbog klimatskih promjena, nego i zbog ubrzanog razvoja hidroenergetskih postrojenja u okolici.
Dok cijevi i turbine proizvode kilovate električne energije, Hutovo blato tiho gubi ono što ga čini živim, prenosi N1.
„Količina vode, samim time i njezina kvaliteta, utječe na brže starenje močvare i zarastanje terena. Nama su ključne poplavne livade kako bismo očuvali brojnost ptica, no gubitkom vode ti procesi zarastanja događaju se sve brže. Zaštita prirode danas ne može biti pasivna – potrebne su konkretne mjere“, izjavila je Irena Rozić, ravnateljica Parka prirode Hutovo blato.
Konkretne korake poduzela je svjetska organizacija WWF, koja je obnovila gotovo 1.500 hektara močvarnog područja. Vrijednost tog prostora, ističu iz organizacije, neprocjenjiva je.
„Čistili smo prirodne kanale koji povezuju jezera i obalne dijelove Hutova blata kako bismo zaštitili treset, odmuljivali dno jezera i uklanjali invazivne vrste. Pokazalo se da Hutovo blato, iako je površinom mala močvara, može iz atmosfere upiti toliko ugljikova dioksida koliko sve šume u BiH zajedno, koje pokrivaju više od polovice teritorija države“, objašnjava Matea Jarak iz WWF Adria.
Unatoč njihovim naporima, prijetnja nije uklonjena. Osim gubitka vode, Parku prijeti i presušivanje, zarastanje te požari. Sve to, upozoravaju stručnjaci, moglo bi uzrokovati veliko ispuštanje ugljika u atmosferu, što bi dodatno pogoršalo kvalitetu života ljudi u okolici.
„Utvrđeno je da pod utjecajem ljudskih aktivnosti, ali i klimatskih promjena, bioraznolikost ovog područja ozbiljno opada. Pretvaranjem Svitavskog blata u umjetnu akumulaciju Hutovo blato izgubilo je gotovo polovicu svoje površine. U tom kontekstu osobito je važno očuvati prirodno nasljeđe Deranskog blata, za čiji se status intenzivno borimo“, upozorava Nusret Drešković, dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu.
Impresivna priroda, močvara i mogućnost vožnje brodicama glavni su razlozi dolaska posjetitelja u ovo područje. Najveći interes vlada upravo za vožnju čamcima kroz kanale, koja posjetiteljima pruža doživljaj potpune tišine i snage netaknute prirode.
Ovaj ptičji rezervat međunarodno je prepoznat kao vlažno stanište od iznimne važnosti prema Ramsarskoj konvenciji, osobito za ptice selice i endemske vrste riba. Svake godine Hutovo blato posjeti između 10 i 15 tisuća ljudi.
Iako Hutovo blato ima velik, ali još uvijek nedovoljno iskorišten turistički potencijal, stručnjaci su suglasni – prioritet mora biti njegova zaštita. Bez konkretnih i hitnih mjera, ovo jedinstveno močvarno područje suočava se s ozbiljnim rizikom od potpunog isušivanja.
