Kako se izazovi gomilaju, a radna snaga smanjuje, velik dio Europe riskira bankrot – samo ne tako brzo kao Francuska – piše POLITICO u svom vrlo zanimljivom tekstu, koji ukazuje koliko su, zapravo, ogromni problemi i rizici s kojima se susreću Europska unija i njene ključne članice, ali i Velika Britanija kada je riječ o financijskim planovima, rezovima, izdvajanjima za obranu.
Šokantna izjava francuskog premijera Françoisa Bayroua o proračunu u utorak nije bila samo poziv na buđenje za Francusku.
Umjesto toga, to je bio dosad najjasniji i najhitniji dokaz da se sve starija i sve nemoćnija Europa kreće prema bankrotu ako ne prihvati velike promjene: digitalizacija, dekarbonizacija i obrana moraju se financirati, u kontekstu demografskog pada. Ali ima malo ili nimalo prostora za manevriranje zbog još dva ‘D-a’ – duga i deficita.
I dok je Bayrouova prezentacija, u kojoj su predstavljeni rezovi u potrošnji, povećanje poreza, pa čak i ukidanje dvaju državnih praznika, ukazivala na nemogućnost nastavka uobičajenog poslovanja, reakcije na nju samo su pokazale koliko će biti teško promijeniti smjer.
Italija i Grčka podigle uzbunu zbog migranata, a saveznici im ne daju pomoć. Evo koga krive
Oštra kritika od Marine Le Pen
„Ova vlada radije napada francuski narod, radnike i umirovljenike nego da lovi otpad“, rekla je krajnje desničarska čelnica Marine Le Pen putem društvenih mreža, obećavajući da će srušiti Bayrouovu manjinsku vladu ako se bude držao planova.
Francuska nije jedina u svojoj nevolji. Bayrou je samo jedan od nekolicine instinktivno centrističkih premijera u regiji koji se našao u škripcu između ekstrema ljevice i desnice: tek prošli tjedan, s druge strane La Manchea, britanski premijer Keir Starmer bio je prisiljen pobunom svojih zastupnika u stražnjim klupama da odustane od smanjenja socijalne pomoći koje je smatrao nužnim. I dok su mnoge zemlje eurozone postigle napredak u zatvaranju proračunskih jazova od kraja pandemije, Međunarodni monetarni fond očekuje da će se ukupni proračunski deficit bloka do kraja desetljeća povećati na 3,3 posto bruto domaćeg proizvoda, čime će se bruto javni dug povećati na 93 posto BDP-a.
Nakon što su prije deset godina izbjegle disciplinu financijske pomoći uzrokovanu krizom državnog duga eurozone, francuske financije su u gorem stanju nego bilo koje drugo veliko gospodarstvo u regiji. Agencije za kreditni rejting rutinski ukazuju na pogoršanje putanje duga. Deficit je dosegao gotovo 9 posto BDP-a u 2020. i nije bio ispod cilja EU od 3 posto od 2019. Čak i prema Bayrouovim projekcijama, neće se vratiti tamo do 2029.
I trošak servisiranja tog duga neminovno će rasti u sljedećih nekoliko godina, jer vlade diljem Europe refinanciraju po puno višim kamatnim stopama novac koji su posudile gotovo za ništa između 2014. i 2022. godine.
No i drugi glavni gradovi suočavaju se s mnogim istim pritiscima koji muče Pariz – posebno kada je riječ o demografiji i sudbonosnom padu omjera radnika i umirovljenika: Njemačka središnja banka procjenjuje da će se radna snaga početi smanjivati u apsolutnom iznosu, baš kada stupe na snagu ogromni planovi potrošnje financirani dugom kancelara Friedricha Merza.
Borbe i otpori: Von der Leyen učinit će ovo kako bi spriječila pobunu Komisije
Vojni sanjari
I istovremeno s rješavanjem tog problema, vlade također moraju financirati ogromnu nadogradnju zahrđalih europskih oružanih snaga kako bi se nosile s obnovljenom prijetnjom s istoka. Do sada su Njemačka, Velika Britanija i Francuska prihvatile da će za to morati izdvojiti znatna sredstva, ali španjolski premijer Pedro Sanchez odbio je taj izazov.
Kreditna agencija KBRA procjenjuje da će nova obveza država NATO-a o povećanju obrambenih izdataka povećati državne deficite u EU za 1,3-2,8 posto BDP-a, ovisno o tome koliko brzo i na što se novac troši.
No, investitori u britanske i francuske obveznice postali su osjetljivi na probleme zbog drugih, vanjskih čimbenika nad kojima nemaju kontrolu. U SAD-u, ” Veliki lijepi zakon ” predsjednika Donalda Trumpa, za koji Odbor za odgovorni savezni proračun predviđa da će povećati državni dug za više od 4 bilijuna dolara u sljedećih 10 godina. Zabrinutost raste i zbog Japana, gdje je rastuća inflacija prisilila središnju banku da ublaži tiskanje novca kako bi kupila beskrajan tok državnih obveznica.
SAD i dalje ima deficit veći od 6 posto BDP-a ove godine, unatoč efektivnoj punoj zaposlenosti. Samo na troškove kamata troše više od 1 bilijun dolara godišnje, više nego što troše na obranu. Kako je Trump širio neizvjesnost globalnim tržištima, investitori su zahtijevali sve veću premiju za dugoročni dug koji nudi samo fiksni prinos. Stoga, iako je inflacija pala, a Federalne rezerve smanjile kamatne stope, ključni prinos 10-godišnjih obveznica nastavio je rasti. Izvršni direktor Blackrocka Larry Fink i njegov kolega u JPMorganu Jamie Dimon nedavno su upozorili da je situacija blizu izmicanja kontroli.
Tržište američkih državnih obveznica, ili trezorskih zapisa, najveće je i najlikvidnije na svijetu. One su globalna referentna vrijednost za državni dug općenito – a kada prinosi u SAD-u rastu, oni obično povećavaju troškove zaduživanja diljem svijeta.
„Svakako, kada državne obveznice kihnu, Europa i dalje poseže za maramicama“, rekao je Egan iz KBRA-e.
Pitanje je – je li to samo još jedna prehlada ili nešto puno ozbiljnije ovaj put?
Izglasavanje EU proračuna zasad zapinje i mogao bi biti najveći test za Ursulu
